Kroz historiju Kina, Rusija i Iran nisu bile prijateljske nacije. Općenito zbog svoje imperijalističke prirode, koja je otežavala azijske trgovačke putove. Tri bliske države koje su se miješale jedna drugoj u posao, poput suprotstavljenih susjeda, kako bi preduhitrile svaku moguću novotariju. Međutim, posljednjih godina Peking, Moskva i Teheran više nego ikad ujedinjeni su zajedničkim nazivnikom (i neprijateljem): Zapadom, odnosno posebno Sjedinjenim Državama.
I Moskva i Teheran su u škripcu što se tiče odnosa sa Zapadom. Iranska energetska industrija podložna je "sekundarnim" sankcijama koje ograničavaju treće zemlje, iako je 2022. Bidenova administracija ublažila provedbu pravila, spremna dopustiti kršenje pravila ako to znači niže cijene. U međuvremenu, ruska agresija na Ukrajinu rezultirala je velikim brojem zapadnih sankcija Rusiji, koje također utječu na rusku naftu i rublju.
To je značilo da obje zemlje moraju tražiti "plan B" kako bi se suprotstavile sankcijama i krenule naprijed bez pomoći Zapada, u kojem se trenutku Kina pojavljuje kao najveći dobitnik, budući da Rusija i Iran nemaju izbora nego prodati se Pekingu. Azijski div podliježe samo ograničenjima na uvoz zapadne tehnologije, ali se ne suočava s finansijskim zabranama ili trgovinskim embargom.
Tako može kupovati naftu iz drugih zemalja, uz prednost da dobiva popust od petnaest do trideset dolara na svjetsku cijenu sirove nafte pri kupovini ruskih i iranskih zaliha. Zatim prerađuje jeftine ugljikovodike u proizvode veće vrijednosti.
U februaru 2023. Xi Jinping izjavio je da je odnos između Pekinga i Teherana "neraskidiv u svim područjima", nakon posjete njegovog iranskog kolege Ebrahima Raisija Kini. Sa svoje strane, kineski izvoz u Rusiju posljednjih je mjeseci vrtoglavo porastao. Prema The Economistu, Rusija je bila najveći uvoznik kineskih automobila 2023. godine nakon što je kupila do tri puta više benzinskih vozila nego prije početka rata u Evropi.
Isto tako, Iran opskrbljuje rusku vojsku oružjem i bespilotnim letjelicama. Režim na Bliskom istoku početkom januara osigurao je velik broj snažnih balističkih projektila zemlja-zemlja, reklo je šest izvora novinskoj agenciji Reuters. Među njima su bili mnogi iz porodice Fateh-110 balističkog oružja kratkog dometa, kao i Zolfaghar. Sky News otkrio je da je Teheran Rusiji tajno isporučio 300.000 granata i 100 miliona metaka. Čak su i visoki iranski zvaničnici uvjeravali da će "biti još isporuka", unatoč činjenici da je G7 izdao čvrsto upozorenje Iranu ako zemlja nastavi s isporukom oružja.
Ali nisu samo bilateralni odnosi ojačali međusobnu suradnju triju zemalja, već i razni forumi koji su promovirali prekogranična ulaganja. Na taj je način Iran postao deveta članica Šangajske organizacije za saradnju, sigurnosnog saveza predvođenog Kinom, koji također uključuje Rusiju; u decembru je potpisao sporazum o slobodnoj trgovini s Evroazijskom ekonomskom unijom predvođenom Rusijom koji pokriva veći dio centralne Azije, a u januaru je Iran ušao u BRICS, koji uključuje i Moskvu i Peking.
Od sada nadalje u kratkoročnoj ili srednjoročnoj budućnosti, scenario bi mogao ostati isti, a veze bi se mogle čak i ojačati. Kina će nastaviti igrati za svoje interese, dok će se Rusija i Iran, ako nastave u istoj situaciji, sve više udaljavati od Zapada. Sam po sebi, Peking je ostao nesvjestan bilo kakvog sukoba Teherana i Moskve sa zapadnim zemljama, iako bi se to moglo promijeniti s nadolazećim izborima u Sjedinjenim Državama krajem godine.
Donald Trump, koji bi mogao osvojiti drugi mandat kao američki predsjednik ako republikanci pobijede demokrate, nastojat će izbaciti Kinu sa zapadnih tržišta, što je vjerojatan scenario ako stigne u Bijelu kuću. To bi natjeralo azijskog diva da dodijeli mnogo više resursa alternativnom bloku u kojem bi Kina, Rusija i Iran formirali "zastrašujući blok" s bliskim vezama za napad na Zapad.
