Senad Bratić će reći da njegova kandidatura nije neovisna ili stvar lične ambicije. Kandidat je Pokreta za državu za mjesto predsjednika/potpredsjednika entiteta RS, što dovoljno govori o važnosti njegove pozicije nakon izbora. Pokret za državu je koalicija probosanskih stranaka u manjem entitetu, predstavlja značajan politički iskorak i treba da donese pozitivne promjene. Senad Bratić rođen je 1963. godine u Bosanskom Novom, trenutno je narodni poslanik u Narodnoj skupštini RS-a, visokopozicionirani je funkcioner SDA i smatra da se pojavom Pokreta za državu otvorila mogućnost svim nosiocima mandata za efikasniji rad i bolje rezultate. “Vjerujem u uspjeh Pokreta za državu, njegovu političku snagu i znam da će takav uspjeh inicirati promjene sistema na način da će i moj angažman imati još veću snagu nego ikad do sada. Mislim da će ovo biti prilika da uz veoma važno lično političko iskustvo realizujemo sve ono što nismo mogli zbog nedostatka političke snage, ali i da ostvarimo sve druge naše potrebe koje će biti u funkciji razvoja demokratskog društva u RS-u”, naglašava Bratić na početku intervjua za Stav.
STAV: Osjeća li se u manjem entitetu dašak nove političke klime od kada se pojavio Pokret za državu?
BRATIĆ: Pokret za državu i jeste nastao kao funkcionalni odziv na ugrožavanje bazičnih državnih prerogativa države Bosne i Hercegovine, kao ispoljena volja građana RS da se ovakvo ugrožavanje prekine i naprave koraci u stvaranju demokratičnijeg i prosperitetnijeg društva. Formiranje i djelovanje Pokreta za državu bi mogla biti prekretnica, možemo reći i historijski važan čin za stvaranje nove paradigme društvenih odnosa i izgradnje slobodnijeg i demokratskijeg društva. Brojnost političkih subjekata i raspon političkih programa ujedinjenih oko osnovne ideje Pokreta za državu govori sam za sebe i naglašava potrebu za pozitivnom promjenom.
STAV: Zasto su Narod i pravda i Naša stranka odbili da budu dio Pokreta za državu, a inače su im puna usta države i pokreta?
BRATIĆ: Kao što sam već rekao, Pokret za državu je okupio veliki broj stranaka koje su razumjele značaj trenutka i ogromnu važnost zaustavljanja retrogradnih i destruktivnih politika koje ugrožavaju kako postojanje države Bosne i Hercegovine, tako i osnovna prava naroda i građana Bosne i Hercegovine. Pristupanje Pokretu je podrazumijevalo i odricanje od ličnih, pojedinačnih ambicija, od forsiranja uskostranačkih interesa i stavljanje u prvi plan opštih interesa. Koliko je neko bio spreman za ovakav kompromis, pokazalo se uključivanjem u Pokret. Dobro bi bilo kad bi NiP i Naša stranka sami saopštili razloge koji su racionalni i na konkretan način obrazložili ovakvu odluku. Ono što je sigurno jeste da svojim izostankom pokazuju da nemaju pokretačku snagu koja može nadrasti kantonalne stranačke interese u Federaciji BiH. Mi sada možemo reći da to dokazuje da nisu dorasli državnoj razini vlasti, ali prije svega iskazujemo žalost da takvi uvijek nalaze više razloga za razilaženja nego za zajedništvo. A država je okvir u kojem moramo biti zajedno ili je naš opstanak u sadašnjim granicama uvijek upitan. Ispada da se moramo boriti na dva fronta. Ispred vas je politička linija na kojoj čuvate državne granice, a ispada da od onih koji bi s vama trebali biti na istoj liniji neprestano imate napade sleđa. Iscrpljujuće je, ali mi ćemo se s time nositi. Ulog je država i za to nećemo štedjeti ni svoju energiju, ni živce, ni zdravlje, ni volju, a bome ni beskrajnu ljubav.
STAV: Kada govorimo o iskoraku i promjeni, što osigurava veći broj glasova, šta oni konkretno politički znače? Prije svega mislim na koji se način može poboljšati status Bošnjaka u RS-u?
BRATIĆ: Jednostavno rečeno – koliko političke snage, toliko i mogućnosti da se utječe na procese i pojave u jednom društvu. Broj predstavnika određenih politika u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti umnogom diktira koliko su te politike u mogućnosti sprovesti ono za šta se zalažu. To znači da određen broj predstavnika, recimo poslanika u NSRS, Vijeću naroda i inokosnih nosioca funkcija, predsjednik/potpredsjednik RS, može načiniti historijski preokret u odlučivanju i promjeni stanja u entitetu. Ovaj broj odlučuje i politički koalicioni kapacitet gdje postajete poželjan politički partner ili svojim političkim kapacitetom predstavljate nezaobilazan faktor u formiranju vlasti. Koliko slušamo o legitimnosti predstavnika od pojedinih političkih partija, a niko se ne obazire na izbor predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda u RS. Da navedem i primjer, izbor potpredsjednika iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u NSRS, izbor ministara u Vladi RS, izbor rukovodilaca javnih preduzeća, koji se imenuju iz redova vladajućih partija, a koji nemaju nikakvih dodirnih tačaka s politikama i stavovima ova dva naroda. Dovoljnim brojem političkih predstavnika izbjegla bi se ova vrsta diskriminacije i uskraćivanja Ustavom određenih prava. Uspješnom realizacijom ciljeva Pokreta za državu bi se ostvario ne samo bolji status Bošnjaka nego i druga dva naroda, građana i ostalih u entitetu RS.
STAV: Može li se taj iskorak dogoditi bez glasova iz dijaspore?
BRATIĆ: Izvorni generator lošeg stanja demokracije u određenim administrativnim cjelinama Bosne i Hercegovine, kao što su entitet RS i pojedini kantoni, jeste neimplementacija Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog ugovora, koji nas lagano uvodi u prihvatanje rezultata ratnih aktivnosti, etničkog čišćenja i prihvatanja novonastalog stanja. Jedini korektivni faktor ili, da kažem, jedina politička snaga koja može prekinuti ovakav trend jeste dijaspora. Naši građani koji borave van Bosne i Hercegovine imaju pravo da odlučuju o svojoj domovini, a rekao bih da ovo pravo u sadašnjem trenutku postaje i obaveza jer, dajući svoj glas za Bosnu i Hercegovinu, iskazuju najviši nivo patriotizma. Posjećivao sam dijasporu, slušao sam njihove probleme i želje, svjestan sam i razine razočarenja koje je opravdano kada govorimo o tome da država treba više brinuti o čuvanju njihovog identiteta, održavati bolje konekcije, uključivati ih u procese jer tamošnji kadrovi imaju šta za ponuditi. Međutim, da bismo se pokrenuli s mrtve tačke, potrebna nam je politička snaga u RS-u koju oni mogu osigurati svojim glasovima za probosansku politiku. Bez obzira na razočarenja, moj je dojam da naša dijaspora itekako prati procese u domovini i da joj je stalo. Potrebno je samo da napravi taj jedan dodatni korak. Za sve njih kratka poruka: Vaša domovina Bosna i Hercegovina vas treba!
STAV: Koja je uloga SDA u svemu tome. Govorilo se da je vezivno tkivo. Potvrđuje se to u manjem entitetu, a u Federaciji BiH Vas se optužuje da ste radikali koji sudjeluju u tzv. etnonacionalnim podjelama i svađama.
BRATIĆ: Svako ko stvari promatra suštinski lahko će doći do ispravnog zaključka. Stranka demokratske akcije je po svojoj historijskoj ulozi državotvorna i najveća stranka u Bosni i Hercegovini. Njena uloga se uvijek iznova potvrđuje takvom. Naravno da za SDA možemo reći da svojim aktivnostima i širinom političkog djelovanja predstavlja osnovu progresivnih pokreta u očuvanju i institucionalnom jačanju Bosne i Hercegovine. Možemo reći da je SDA kroz aktivnu i praktično ključnu ulogu, potpredsjednika stranke dr. Edina Ramića, zaista osnovno i vezivno tkivo u procesu formiranja i djelovanja Pokreta za državu. Populistički istupi da se SDA prikaže u negativnom političkom kontekstu predstavlja bezuspješan pokušaj diskreditacije osnovne ideje bitisanja države Bosne i Hercegovine. Pogledajte unatrag. Praktički stalno slušamo od dijela javnosti da SDA razgrađuje državu u saradnji s retrogradnim hrvatskim i srpskim politikama, a vidimo da se napredak ostvaruje isključivo kada SDA ima ulogu vezivnog tkiva. Da postoje naplavine nacionalizma i radikalizma u SDA, pa zar mislite da bi Pokret za državu bio moguć u RS-u? Ravnotežu mogu uspostavljati samo oni koji se nalaze u centru. Je li lijevi ili desni centar, za nas je trenutno manje bitno sve dok održavamo ravnotežu.
STAV: Imate li predviđanja o budućnosti Bošnjaka u manjem entitetu ako stanje ostane isto? Imamo li uopće budućnosti?
BRATIĆ: Stanje sigurno neće ostati isto. Položaj Bošnjaka u entitetu RS će biti još teži ako se ne ojačaju bosanskohercegovački orijentirane i demokratske političke snage koje će svojim djelovanjem stati u zaštitu interesa države, naroda i svih građana. Došli smo u tačku erozije jednakih prava i sloboda za sve, vanustavnom preuzimanju nadležnosti i ugrožavanja funkcionisanja institucija i pravne države. Budućnosti naravno ima i ona se u punom smislu može prepoznati u samom formiranju Pokreta za državu i njegovim ciljevima koji garantuju pozitivne društvene promjene i stvaraju preduslove za bolji život generacija koje dolaze. Reći ću vam i to da mi nećemo odustati bez obzira na stanje u kojem se možemo naći. Dok je daha u nama, naša politička borba za pravdu neće stati. A taj dah, taj udisaj Bosne i Hercegovine u njenim državnim granicama, prenosimo i na buduće generacije. Dug je to udisaj. Pitati “imamo li uopće budućnosti” već je izdisaj. Ne pristajemo na to.
STAV: A šta je to u našem čovjeku da uprkos svemu opstaje? Koja je to specifična snaga? Ne može biti samo inat, mora biti nešto plemenitije od toga, zar ne?
BRATIĆ: U samom pitanju spominjete snagu, inat… Evo ja ću dodati još jednu riječ – ljubav. Posebna vrsta ljubavi koju nazivamo patriotizam ili domoljublje. Teško je objasniti tu emociju jer je često iracionalna. Žele je ubiti u nama, ali mi vidimo da ona jača što se više trude. Možda je u takvim situacijama inat podstrek jer se rađa kroz otpor, ali sigurno nije izvor. Bosna i Hercegovina je prelijepa država, država koja se voli. To nije samo geografski pojam, nisu samo ljudi, zastava, grb ili himna... Bosna i Hercegovina je sve to i još ono što se zove domovina. Jedina je i druge nemamo. Pa većina nas patriota kaže: Bosna je majka! Evo, hajde, vi meni objasnite volite li svoju majku samo jer, naprimjer, ima tople oči ili jer dobro kuha... ili je to posve iracionalno. Volite je jer vam je data, jer nemate drugu, jer takva kakva je i dalje je posve unikatna. Jedna si i jedina. Majka Bosna.
STAV: A sto je s Bošnjacima glasačima u manjem entitetu koji ne izlaze na izbore? Većina će reći da apstiniraju jer su razočarani. Jeste li uspjeli detektirati razloge te razočaranosti?
BRATIĆ: Pa ja bih prije rekao obeshrabreni. Djelovanje politika u RS-u, ignoriranjem i uzurpacijom njihovih prava te stalnim iskazivanjem dominacije jednog naroda, dovode dio Bošnjaka u situaciju da se osjećaju bespomoćni. Ponavljam, osjećaju da su bespomoćni, da je svaki pokušaj promjene besmislen, a potrebno je samo kazati da nije tako. Kad Bošnjaci shvate da je to zamka, zabluda i budu znali vrijednost vlastitog glasa, vlastitog angažmana, sve će se promijeniti. Politička podvala je da su svi isti. Poruka da je svejedno jeste zamka za zarobljavanje želje, volje i motivacije pojedinca da stvara pozitivne promjene... Evo, ja im sad poručujem: Nije svejedno, vaš glas može promijeniti sve!
STAV: Mi vidimo da Bošnjaci podržavaju svakoga ko ima imalo prodržavni kurs, a iz reda je srpskog naroda, poput Vojina Mijatovića. Šta je s Hrvatima u manjem entitetu i njihovoj dijaspori? Jesu li potpuno odustali od svojih zavičaja ili nalazite na neku podršku?
BRATIĆ: Pošto ste spomenuli Vojina Mijatovića, da odmah kažem da on od samog začetka formiranja Pokreta za državu igra jednu veoma važnu ulogu, što je i potvrđeno njegovom kandidaturom u ime Pokreta za mjesto člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz RS. Smatram da je pozitivno to što Bošnjaci izražavaju simpatije prema Mijatoviću, ali je suštinski važno da takva podrška dođe i iz hrvatskog naroda, građanski orijentiranih glasača, Ostalih, a naročito iz reda srpskog naroda. Jer vidite, mi kažemo Bosanci i Hercegovci, podrazumijevajući građansku cjelinu sva tri naroda, ali ako se to svodi samo na Bošnjake u RS-u i dijaspori, dugoročnog pomaka neće biti. Hrvati su u entitetu RS, možemo reći, od rata pa do danas hendikepirani djelovanjem politika koje se u Bosni i Hercegovini nazivaju hrvatskim. Prepušteni sami sebi i slabo politički organizovani, stavljeni su na samu društvenu marginu u RS-u. Nadam se da nisu i da nikad neće odustati od svog zavičaja, potrebno je samo malo više političkog angažmana i želje da odlučuju o budućnosti svoga zavičaja.
STAV: Hoće li Dodik i srpska politika minirati Vašu kampanju? Prije svega mislim na ulaganje u razdor među Bošnjacima.
BRATIĆ: Na ovo pitanje bih kratko odgovorio – Bošnjaci, razmislite o namjerama svih onih koji od vas traže podršku i nemojte se dijeliti. Budite aktivni i dajte glas jer odlučujete o sebi i vlastitoj sudbini. Budite jedinstveni kad su u pitanju stvari koje se tiču svih nas. Važno je jer se tiče naše budućnosti, budućnosti naše djece. Budite svjesni, posebno ovaj put, da jedan potez vaše olovke na biračkom listiću može odrediti kao narod (građane) drugog ili čak trećeg reda ili vas vratiti na mjesto koje vam pripada.
***
Smatram da je pozitivno to što Bošnjaci izražavaju simpatije prema Mijatoviću, ali je suštinski važno da takva podrška dođe i iz hrvatskog naroda, građanski orijentiranih glasača, Ostalih, a naročito iz reda srpskog naroda. Jer vidite, mi kažemo Bosanci i Hercegovci, podrazumijevajući građansku cjelinu sva tri naroda, ali ako se to svodi samo na Bošnjake u RS-u i dijaspori, dugoročnog pomaka neće biti. Hrvati su u entitetu RS, možemo reći, od rata pa do danas hendikepirani djelovanjem politika koje se u Bosni i Hercegovini nazivaju hrvatskim. Prepušteni sami sebi i slabo politički organizovani, stavljeni su na samu društvenu marginu u RS-u.
Budućnosti naravno ima i ona se u punom smislu može prepoznati u samom formiranju Pokreta za državu i njegovim ciljevima koji garantuju pozitivne društvene promjene i stvaraju preduslove za bolji život generacija koje dolaze. Reći ću vam i to da mi nećemo odustati bez obzira na stanje u kojem se možemo naći. Dok je daha u nama, naša politička borba za pravdu neće stati. A taj dah, taj udisaj Bosne i Hercegovine u njenim državnim granicama, prenosimo i na buduće generacije. Dug je to udisaj. Pitati “imamo li uopće budućnosti” već je izdisaj. Ne pristajemo na to.
Naravno da za SDA možemo reći da svojim aktivnostima i širinom političkog djelovanja predstavlja osnovu progresivnih pokreta u očuvanju i institucionalnom jačanju Bosne i Hercegovine. Možemo reći da je SDA kroz aktivnu i praktično ključnu ulogu, potpredsjednika stranke dr. Edina Ramića, zaista osnovno i vezivno tkivo u procesu formiranja i djelovanja Pokreta za državu. Populistički istupi da se SDA prikaže u negativnom političkom kontekstu predstavlja bezuspješan pokušaj diskreditacije osnovne ideje bitisanja države Bosne i Hercegovine.
Posjećivao sam dijasporu, slušao sam njihove probleme i želje, svjestan sam i razine razočarenja koje je opravdano kada govorimo o tome da država treba više brinuti o čuvanju njihovog identiteta, održavati bolje konekcije, uključivati ih u procese jer tamošnji kadrovi imaju šta za ponuditi. Međutim, da bismo se pokrenuli s mrtve tačke, potrebna nam je politička snaga u RS-u koju oni mogu osigurati svojim glasovima za probosansku politiku. Bez obzira na razočarenja, moj je dojam da naša dijaspora itekako prati procese u domovini i da joj je stalo. Potrebno je samo da napravi taj jedan dodatni korak. Za sve njih kratka poruka: Vaša domovina Bosna i Hercegovina vas treba!
