Centralna tema novog broja “Satava” je intevju koji je Valter Flego, zastupnik u Evropskom parlamentu, dao glavnom uredniku “Stava” Filipu Murselu Begoviću.

Hrvatski političar Valter Flego (Kopar, 1972) magistar je ekonomskih nauka, na izborima za Evropski parlament 2019. godine osvojio je mandat u Evropskom parlamentu. Nalazio se na listi Amsterdamske koalicije, koja je osvojila 5,19% glasova. Flego je od toga osvojio 38,03% preferencijalnih glasova. No, njegov politički uspon počinje na lokalnim izborima 2001. godine za Grad Buzet u Istri, kada je izabran za zamjenika gradonačelnika. Na sljedećim lokalnim izborima 2005. godine jednoglasno je od Gradskog vijeća izabran za gradonačelnika Grada Buzeta, a 2009. godine na prvim neposrednim izborima za gradonačelnika dobio je povjerenje preko 84% svojih sugrađana, što je bio najbolji rezultat od svih gradova u Hrvatskoj. Na lokalnim izborima 2013. u utrci za župana pobjeđuje donedavnog stranačkog kolegu Damira Kajina. Za Stav govori kao europarlamentarac, odgovara na pitanje o tome je li ideja Evropske unije propala, o svom velikom uspjehu „otvaranja puta za najveća infrastrukturna ulaganja od Austro-Ugarske“, ima poruku za bosanskohercegovačke političare, a koja se tiče ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, komentira nedavne istupe Željane Zovko, objašnjava zašto su pozitivni principi otvorenosti i multikulturalnosti u Istri uvijek bili različiti od ostatka Hrvatske, a vrlo je zainteresiran i za status bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj.

On ističe da Bošnjaci od 2015. nemaju svog saborskog zastupnika, a to je možda i najvažnije. “Kao što se ni jedan europarlamentarac koji nije iz Istre neće boriti za Istru glasno kao ja, tako se ni jedan saborski zastupnik neće boriti za Bošnjake ako nije i sam Bošnjak. Za dodatne iskorake bošnjačke manjinske zajednice potreban je predstavnik u Hrvatskom saboru, i ja se zaista nadam da ćemo to na predstojećim izborima i ostvariti. I kako je naveo Armin Hodžić, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća RH, ponovno biti u mogućnosti davati svoj maksimalan doprinos hrvatskome društvu”, kaže Flego.

O našim velikanima, kakav je bio Ahmed-beg Defterdarević, prvi Bošnjak s titulom doktora nauka, danas nepravedno zaboravljenim, piše Nedim Hasić.

Ahmed-beg Defterdarević rođen je 1871. godine u Trebinju, u tamošnjoj poznatoj begovskoj porodici. U Trebinju je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Sarajevu. S navršenih 20 godina Defterdarević odlazi u Beč, gdje studira pravo. U 27. godini života, 23. februara 1898. godine Defterdarević je promoviran u doktora pravnih nauka. Doktorat je položio s odličnim uspjehom i bio je to prvi Bošnjak doktor prava u Bosni i Hercegovini.

Bila je to skoro pa senzacija u to doba. Muhamedanac doktor prava. Tako su, naime, u februaru te 1889. godine izvještavale bečke novine o Ahmed-begu Defterdareviću. Kratka, ali važna vijest nedugo kasnije će se pojaviti i u Sarajevskom listu, koji u izdanju od 16. februara 1898. godine javlja: „U Beču je sa dobrim uspjehom položio sve ispite Ahmed beg Defterdarević, te će skoro biti promoviran na onamošnjem sveučilištu za doktora prava. Isti je rodom iz Trebinja, gimnaziju je svršio u Sarajevu, a pravne nauke – koje je i njegov brat svršio u istom mjestu – na bečkom sveučilištu, te će on biti od Muhamedanaca – prvi doktor prava u Bosni i Hercegovini.“

“Danas je Ahmed-beg Defterdarević gotovo pa zaboravljen. Nezasluženo, jer treba samo zamisliti šta je značilo da u ona doba jedan Bošnjak u svojoj 27. godini života postane doktor nauka. Nažalost, teško je doći do materijala koji bi pomogao da se danas napravi Defterdarevićev profil. Na njegovo ćete ime naići razbacano u knjigama historičara Atifa Purivatre, Mustafe Imamovića, Husnije Kamberovića ili Zlatka Hasanbegovića”, piše Hasić.

Ovdje ćemo skrenuti pažnju i na tekst Osmana Softića pod naslovom “Ideja o dvije države opet je na stolu”. Fokus globalnog interesa protekla tri mjeseca, kao i danas, sve je vrijeme bio koncentriran na Gazu, gdje Izrael nastavlja činiti zločin genocida protiv Palestinaca pred očima svjetske javnosti i uz podršku zapadnih sila predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama.

Kako navodi Softić, Amerikanci planiraju angažirati svoje povjerljive ljude u Palestinskoj upravi u cilju implementacije šireg programa izgradnje američkog projekta u Zapadnoj Aziji koji uključuje zemlje Abrahamskog sporazuma kao potencijalne finansijere, kao preliminarni korak ka oživljavanju i nastavku pregovora između Izraela i Palestinaca o mogućnosti uspostave mira po rješenju dviju država. Navodno, na tome također izričito insistira i Rijad, kao uvjetu za normalizaciju odnosa s Izraelom.

“Rijad ima svoj rezon i određenu motivaciju, baziranu na unutarnjim i vanjskim interesima ove velike i bogate arapske kraljevine, i čvrsto je privržen stavu da mora postojati rješenje koje će garantirati osnivanje palestinske države. Bez toga, Rijad ne želi ni da čuje o normalizaciji odnosa s Tel Avivom. Ranije to nije bio slučaj, ali je, nakon brutalnog genocida, za vlasti u Rijadu to postao uvjet svih uvjeta za bilo kakvu vrstu razgovora o normalizaciji odnosa s Izraelom. Toga je svjestan i Bidenov tim. S druge strane, Bijeloj kući neophodan je kakav-takav opipljiv diplomatski uspjeh i proboj u zapadnoj Aziji kako bi osigurala novu pobjedu na predstojećim američkim predsjedničkim izborima”, piše Softić.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK

Filip Mursel Begović: Pedofilni američki Jevrej i silovatelj otkrio kako funkcionira pokvareni svijet

POLITIKA

Valter Flego: Istra je drukčija, istinski sam prijatelj BiH, Bošnjacima je mjesto u Saboru (INTERVJU/Razgovarao: Filip Mursel Begović)

Sanadin Voloder: Je li Amerika vjerska država, dok svijetu prodaje demokratsku maglu

Osman Softić: Ideja o dvije države opet je na stolu

Faris Nanić: Potrebno je samo malo hrabrosti i ljudskosti

Sead Omeragić: Bosna i Palestina: U podijeljenom svijetu podijeljena je i pravda

Bojan Budimac: Sukob svjetonazora pred sudom u Den Haagu

Elvir Resić: I bez secesije entitet dominira, a država se urušava

Adnan Hamdov Pejčinović: Od Tarika Haverića do Sabine Silajdžić – kontinuitet borbe za debošnjakiziranje Bosne

Sanadin Voloder: Generacijski doprinos proučavanju geopolitičkih procesa u muslimanskom svijetu

EKONOMIJA

Jakub Salkić: “Ceker” koji je ranije koštao 60 sada košta blizu 90 maraka

Jakub Salkić: KOME VJEROVATI: UIO kaže da ne izvozimo oružje u Izrael, VTK da ipak izvozimo, ministarstva da smo izvozili, ali prije napada na Gazu

KOLUMNE

KATEDRA ZA POLITIČKU PISMENOST: Kad zagusti, stranci uvijek imaju prečeg posla (Ajdin Huseinspahić)

KRIVO SRASTANJE: Pomorac sam, majko, na bijelome brodu, pomorac sam, majko, u modrome grobu (Sadik Ibrahimović)

HAZNA AŠKA: Da nas Allah sačuva ovakve trgovine, ni selam bez interesa (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)

APOKRIFNI FRAZARIJ: Dnevnik trenutaka tjeskobe (Irfan Horozović)

DRUŠTVO

Amila Memić: Mladi historičar iz Bosanskog Novog otkriva tajnu Harema Jablanice

Nedim Hasić: Ahmed-beg Defterdarević, prvi Bošnjak s titulom doktora nauka

Alen Kalajdžija: Dijaspora u zijaretu tokom uskršnjeg ispovijedanja vjere

Edo Demirović: „Majka svih nas“ koja je osnovala najstariji univerzitet na svijetu

Izet Perviz: Vjera, selo i džamija podno Srebreničke gradine

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA

- IZVORI SJEĆANJA: Knjižne zbirke i biblioteke Bošnjaka zasluge su posvećenih vakifa

- NATPORUČNIK EDMUND MISERA: Likovni radovi iznimne dokumentarne vrijednosti od 1879. do 1883. godine

KULTURA

A.Z: Bošnjački slikari: Omer Mujadžić (1903–1991)