Novim brojem mjesečnika Stav slavimo 450 godina sevdalinke. „Sve to pusto ljubavno što nas proganja po bosanskim mahalama i gnijezdi se pod pendžerima počelo je jednog proljetnog 1574. godine, kada je bošnjački mladić Adil iz Klisa zapjevao na splitskom pazaru lijepoj Mariji Vornić“, piše glavni urednik Stava Filip Mursel Begović.

Okolnost nastanka i ranog života sevdalinke jeste jedna ljubavna zgoda, koja je, kako nas obavještava naš veliki znalac usmene bošnjačke književnosti prof. dr. Munib Maglajlić, spašena od zaborava zahvaljujući zapisu savremenika ovih dešavanja, ondašnjeg splitskog kneza nepoznata imena. On je ovaj događaj opisao u sklopu redovnih izvještaja koje je slao mletačkom senatu u Veneciju, a ponovo ga je oživio (prepjevao) sredinom 19. stoljeća hrvatski pjesnik Luka Botić u spjevu “Bijedna Mara” s temom zabranjene ljubavi između muslimanskog mladića i kršćanske djevojke, uobličenom u šest deseteračkih pjevanja.

„Sevdalinka je, kojoj posvećujemo dobar dio mjesečnog izdanja Stava, jedan čitav ljubavni koloplet, jedan čitav bosanski lonac srdaca i srdačnosti, koji eksplodira uz saz i harmoniku. To što je ne možete uhvatiti ni za glavu ni za srce, to samo znači koliko je živa pjesma, koliko je neuhvatljiva – baš kao i ljubavna čežnja. I zato Bošnjaci luckasto vole reći da ona pripada svima, jer u suštini oni time zazivaju suživot. Bosnu radosno žele raspjevati s drugima, a ne zadržati samo za sebe. Eto, neka se ljudi vesele, to je bitno, neka pjevaju, ali, ipak, nešto malo ispod kože naših prsa, ondje gdje kuca ašk, ne može niko kazati da sevdalinka nije prvo bošnjačka narodna pjesma, da nije ljepotni zvukovni izraz muslimanske gradske sredine koja se razvija u Bosni i Hercegovini i Novopazarskom sandžaku. Zatim da je bosanskohercegovačka i u nastavku da po onom svojem univerzalnom ljubavnom pripada čitavom svijetu, i da je se kao takvu, molimo lijepo, ima bilježiti ako ikada uđemo u tu 'našu Evropu', kako to definira tzv. Naša stranka, koju je kolonijalna uprava zapadnih ambasada 2023. godine postavila u vlast“, navodi Begović.

Osim sevdalinke, u novom broju Stava pročitajte i tekst Mesuda Šadinlije u kojem odgovara na jednsotavno pitanje – hoće li biti rata? Šta nas historija uči? Zašto nismo mogli pročitati znakove? Koje i kakve alamete vidimo danas?

Adnan Hamdov Pejčinović piše o „Jugoslovenima u nama“ kroz prizmu jugoslovenske masovne kulture, te svoj tekst zaključuje ovim riječima: „Jugoslovenska masovna kultura nije bila antizapadna samo zato što je bila antikapitalistička, nego zato što je bila anticivilizacijska. Reducirala je kompleksnost ljudske prirode na njene animalne nagone, time otupila oštricu razuma. Zato i ne treba čuditi što smo u Sarajevu postupili nerazumno u aprilu 1992. godine kad smo Brozovim slikama i bez oružja krenuli na srpske snajpere. Ali i danas, kao i prije tri-četiri decenije, glasovi razuma nastoje se eutanazirati. Nekim drugim pjesmama i 'pjesmama'. S tim nam se valja suočiti i boriti se za opstanak zemlje i identiteta“.

Sanadin Voloder donosi reportažu sa brda Žuč, odnosno lokaliteta Golo Brdo gdje se gradi impoznatni spomenik u vidu stilizirane ptice, kao simbola slobode „Krila slobode“ u sklopu Memorijalnog kompleksa Žuč. Radi se o spomeniku raspona 25 metara i visine 16 metara.

Između ostalog, pročitajte intervju sa profesorom Markom Atilom Hoareom sa snažnom porukom: „Naučili ste krive lekcije od učiteljice života“. Sa njim je razgovarao Nedim Hasić. Također, još jedan intervju koji donosimo u vom broju jeste onaj sa suosnivačem firme Meshmind, koju je nedavno preuzeo švicrski gigant ABB, a koji planira uspostaviti u Sarajevu centar za istraživanje i ravoj umjetne inteligencije.

O ostalim temama kojima se bavi novi broj „Stava“ saznajte iz sadržaja.

FILIP MURSEL BEGOVIĆ: 450 godina neuzvraćane hrvatske ljubavi koja je porodila sevdalinku

SEAD OMERAGIĆ: Vanjski i unutrašnji prijatelji

MESUD ŠADINLIJA: Osam Milana, nijedan Alija i drugi alameti rata

ADNAN HAMDOV PEJČINOVIĆ: Živi li Jugosloven u nama?

BOJAN BUDIMAC: Savršeni islamofobni krug

OSMAN SOFTIĆ: Uzroci i posljedice slabljenja američke globalne moći i liberalne hegemonije

SEAD ŠEMSOVIĆ: Leksikon sevdalinke

ĆAMIL METILJEVIĆ, GRADITELJ SAZOVA: Sevdalika je ozbiljna stvar, kao što je Bosna ozbiljna zemlja

ALEN KALAJDŽIJA: Od crne žuči sevdaha do sevdalinke

NIRHA EFENDIĆ: Pjesma između čežnje i tradicije

RISTO PEKKA PENNANEN: Melanholični prizvuci Orijenta: Sevdalinka kao orijentalistički i nacionalni simbol

SEAD ŠEMSOVIĆ: Kulturalna slojevitost sevdalinke u rokenrol obradi

JASMIN HODŽIĆ: Najstariji poznati arebički zapis pjesme “Grana od bora”

NEDIM HASIĆ: U decembru ćemo znati hoćeli sevdalinka na UNESCO listu

JAKUB SALKIĆ: Sevdalinka je jedna prava hanuma

JAKUB SALKIĆ: Sevdalinka je most između prošlosti i sadašnjosti

ALMA ARNAUTOVIĆ: Rapsodija milozvučnih taktova otvara mnoga vrata

NEDIM HASIĆ: Sevdalinka online

AMINA ŠEĆEROVIĆ-KAŞLI: Uz sevdalinke naučio bosanski jezik

SEAD OMERAGIĆ: Narod koji je ratovao sa sevdalinkom na usnama

NEDIM HASIĆ: Naučili ste krive lekcije od učiteljice života

SANADIN VOLODER: Svjedočanstvo o uzvišenoj borbi Armije RBiH

JAKUB SALKIĆ: Ne zaostajemo mnogo za globalnim razvojem

NEDIM HASIĆ: Otišao je glas po kojem su nas prepoznavali

ALMIR ZALIHIĆ: Tek ti susret s olinjalim i umornim zapadom pokazuje vrijednosti tvog naroda