O aparthejdu nad Bošnjacima, u kontekst nametanja Izbornog zakona, piše Mustafa Drnišlić.
„Kada su Bošnjaci u pitanju, 'majorizacija' prestaje biti politički problem i postaje progresivna politika. To uostalom i otvoreno poručuju tvrdnjama poput one Edina Forte o tome kako će 'građanke i građani koji ne žele nacionalne stranke konačno u vlasti imati svoje predstavnike' te kako će 'imati priliku da vide kako izgleda borba za njihove interese'. Činjenica da će ti predstavnici anacionalnih građana sjediti u foteljama predviđenim za predstavnike većine koja glasa za nacionalne stranke za njih ovaj put nije majorizacija ili nelegitimno predstavljanje. Nije jer se radi o bošnjačkoj većini i bošnjačkim nacionalistima“, ocijenjuje Drnišlić.
Glavni urednik „Stava“ Filip Mursel Begović približava društveno stanje u kojemu žive Bošnjaci.
„U Sarajevu se živi perverzna i izvrnuta stvarnost. Politički opisano, ako kritiziraš tzv. opoziciju (koja je ustvari istinski režim), ne samo da reagiraju predsjedništva stranaka, razni mediji na sisama ambasada i stiftunga te nezavisni analitičari nego te dočeka prezir neimenovane mase bukadžija po društvenim mrežama koje se ne etiketira botovima. Oni su navodno glas naroda. Njihovo opće nezadovoljstvo više nema definicije. Mrze nešto što više ne mogu ni opisati. Mržnja je uglavnom lična. Ne postoje činjenice, samo etikete. Možete izmisliti štagod hoćete, upakirati to i plasirati čaršiji i ona će to pohlepno proždirati. Postvrijeme jedne postčaršije. Ima li onda ovaj svijet smisla ako činjenice više nisu argument? Politički spin i gibet preuzimaju kontrolu nad našim životima i širi se strah u svim smjerovima. Strah da je svako špijun i da se svi špijuniraju, da neka velika sila, mimo Boga Uzvišenog, upravlja našim životima“, piše Begović.
Adnan Pejčinović se pita „boje li se Hrvati Bošnjaka“?
„Realno je postaviti hipotezu da će Bošnjaci preuzeti tanki obalski pojas preko postojećih granica Bosne i Hercegovine. Ne vojno, nego kulturološki. Zašto bi ta mogućnost bila isključena? Zašto bi, u Evropi otvorenih granica, bilo isključeno da neki Bošnjak otvori ili kupi hotele na hrvatskom primorju? Ili neke druge ekonomske i privredne kapacitete. Slažemo se, u pitanju jeste futurizam, utopijski iz trenutne perspektive, a posebno ako slušamo analize Esada Bajtala i Ivane Marić i ne vjerujemo da budućnost može biti svjetlija od sadašnjosti, što ovisi isključivo o nama“, tvrdi Pejčinović.
Visoki predstavnik djeluje u FBiH, ali ne i u Rs-u, a njegovom odlukom Bošnjaci su gubitnici u oba entiteta, stoji u analizi Mirze Abaza.
“Iako ne želi špekulirati, potpredsjednik bh. entiteta Rs Ramiz Salkić za Stav kaže kako je mišljenja da visoki predstavnik Christian Schmidt, pod pritiskom nedostatka samopouzdanja i činjenice da ga Milorad Dodik ne priznaje za visokog predstavnika, što slijede i ostali političari iz reda bosanskih Srba koji dolaze iz ovog dijela BiH, odlučuje ne poduzeti ništa”, piše Abaz.
Sestre Ifeta Mejremić i Safeta Beganović od povratka u Konjević-Polje, prije više od dvije decenije, bave se peradarstvom i uzgojem tovljenih pilića. Bio je to put od jedne kokoške u gladnoj Srebrenici do masovne proizvodnje pilića.
“Svi su govorili da smo ludi što se vraćamo a imamo para, a to su sve bili krediti i žurilo nam se da što prije počnemo s radom. Neko vrijeme smo ovdje klale i perutale piliće, krediti nas stišću. Posuđujemo novac, krećemo raditi objekt farme i apliciramo za novi kredit od trideset hiljada KM. Vukla nas je želja za radom, daj da se radi i da idemo dalje”, priča Ifeta Mejremić.
Za „Stav“ govori Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.
„Mi ćemo sačuvati obraz ako sačuvamo obrazovanje, a svjedočimo da nam je obrazovanje u krizi. Nemamo službeni zavod za izdavanje udžbenika koji će voditi brigu o udžbeničkoj politici (ne računam ove s paradržavnom orijentacijom), a i obrazovanje u cjelini je prepušteno manjim organizacijama društva (kantonima, distriktu, entitetu). Institut jeste upućen na škole, ali adresa za ovo pitanje jesu nadležni pedagoški zavodi i ministarstva obrazovanja. Fali nam koordinacije i mnogo nam fali suštine. Reforma mora krenuti od nastavnog sadržaja i udžbenika, govori Hodžić.
UVODNIK
Filip Mursel Begović: Neskrivene karikature u postčinjeničnom svijetu jedne postčaršije
POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Imaju viziju evropske BiH bez Bošnjaka
Mirza Abaz: Novom odlukom Christiana Schmidta Bošnjaci su gubitnici u oba entiteta
Adnan Pejčinović: Boje li se Hrvati Bošnjaka
Sanadin Voloder: Podjele i politički eksperimenti iz Sarajeva skupo se plaćaju u dolini Neretve
Emina Šećerović-Kasli: Muzički repertoar Vlade Kantona Sarajevo – psovke, droga, seks...
Nedim Hasić: Dijaspora protiv Malagurskog
Bojan Budimac: Pomjeranje geopolitičkih tektonskih ploča
Osman Softić: Dolijevanje ulja na vatru
EKONOMIJA
Alma Arnautović: Od jedne kokoške u gladnoj Srebrenici do masovne proizvodnje pilića
Jakub Salkić: I mi smo nekome Zapad
KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Jasmin Imamović odlazi - Neka ide, daleko mu kuća bila (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Poredbene okolnosti Eshilova usuda (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Prvo su nas “malo” pritisnuli, pa su onda mnogo bježali (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Iz jednog ugla već je izašlo sunce sa zapada (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić)
DRUŠTVO
Amir Telibećirović: Bezbroj nijansi islamofobije
Jasmin Hodžić: Bosanski jezik nezavisan je koliko i bosanska država (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Alosman Husejnović: Abdullahov san o Bosni
Alen Kalajdžija: Bog: pobožan, bezbožan, nabožan, bogomoljka, bogotvoran, Božić, Boško...
Jakub Salkić: Puna džamija na sabahu u Tešnju
Izet Perviz: Strava u gradu kisele vode
Ammar Kulo: Instrukcije iz matematike plaćene jajima u prahu
Sanadin Voloder: Besim i Derviš A. Korkut, duhovne vertikale Bošnjaka 20. stoljeća
Izet Perviz: Nesuđena vrhbosanska katedrala
Bajro Perva: Život i poezija pod makedonskim suncem
KULTURA
Kenan Šurković: Osmanlije su u arhitekturi računale na duhovne aspekte svjetlosnih efekata
Almir Zalihić: O bolestima društva kroz teatarsku optiku
