O pokušaju visokog predstavnika da u jednom zakonu spojiti aparthejd i ljudska prava piše Almir Mehonić.
„Zašto se Schmidt ovako nediplomatski ponio? Je li njegov nastup zapravo priprema za odluke koji će ići u susret HDZ-ovim zahtjevima? Možda je neuravnoteženi nastup Schmidta prouzrokovan činjenicom da želi nametnuti model koji nema podršku ni 10 posto građana, koji je pritom antievropski i na tragu aparthejda. Svaka odluka OHR-a i visokog predstavnika morala bi imati podršku građana ako nema podršku političara. I to najmanje 50 posto građana BiH. A postoje modeli izbornog zakona koji su evropski i koji bi imali i preko 70 posto podrške bh. društva. Zato je Schmidt u problemu kako objasniti da se zanemaruje većinsko raspoloženje građana i da se želi izaći u susret jednoj maloj skupini i da su ti modeli zasnovani na vrijednostima koji nisu evropski nego južnoafrički“, piše Mehonić.
Uzeir Alispahić otkriva „koja je mjerna jedinica za etiketu 'bot'“.
„U političkom kontekstu Bosne i Hercegovine riječ, 'stranački/režimski bot' je u javnost 'progurao' Dino Konaković, a svi njegovi 'poslušnici' su automatski usvojili tu terminologiju i počelo je etiketiranje i govor mržnje prema ljudima koji se ne slažu s političkim programom NiP-a. Očigledno je da Dino Konaković i armija poslušnika nazivaju botove sve one koji u političkom smislu ne razmišljaju kao oni, pa čak mnogi od njih nazivaju i reisul-ulemu botom, što je apsurdno, jer vrhovnog poglavara muslimana nazivati botom ne samo da nije smisleno nego predstavlja i posebnu vrstu bezobrazluka“, piše Alispahić.
U „Stavu“ čitajte intervju s Mirsadom Mujićem koji je 2015. godine imenovan za generalnog direktora “BH Pošte”, a mandat je na četiri godine obnovljen 2020. godine. Sumnjičava javnost je te 2015. godine s nepovjerenjem pratila mladog direktora i SDA kadra iz Kiseljaka nakon što je rekao da je napravljena iscrpna analiza zatečenog stanja te da su prepoznali ono što treba urgentno rješavati te zacrtali novu viziju razvoja javne firme. Bez obzira na sporadične zlonamjerne napise, Mirsad Mujić je posve opravdao povjerenje koje je dobio te 2015, što ponajbolje svjedoči konstantni rast usluga koje prati rast prihoda i u vremenima krize. Naravno, ovakav rezultat ne bi bio moguć da nije došlo do kadrovskih promjena i preslagivanja, o čemu, među ostalim, govori Mirsad Mujić za “Stav”, prezentirajući globalne komunikacijske izazove s kojim se susreće, ali i odnose s Hrvatima u njegovom rodnom Kiseljaku.
O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:
UVODNIK
Almir Mehonić: Šta je “herr” Schmidtov problem?
POLITIKA
Uzeir Alispahić: Mesijanski kompleks visokog predstavnika Christiana Schmidta
Amina Šećerović-Kaşli: Imamo veće pravo da se deremo nego Schmidt
Uzeir Alispahić: Koja je mjerna jedinica za etiketu “Bot”?
Hasan Eminović: Uvijek smo se prebrojavali, do nas je kako i gdje
Kenana Strujić-Harbić: Vlada Krivokapića u institucijama sistema provela je klasično etničko čišćenje Bošnjaka (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Adnan Hamdov Pejčinović: Liberalno-demokratska načela ugrađena su u “genetski kod” bošnjačke politike
Osman Softić: Haqqani klan nezaobilazna kopča u ratu transportnih koridora
Bojan Budimac: I za mirovne pregovore potrebne su dvije strane
EKONOMIJA
Mirsad Mujić: Povećali smo godišnji prihod “BH Pošte” za 12 do 15 posto (INTERVJU/Razgovarao: Filip Mursel Begović)
KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Teška je, preteška suza muška (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Neprekinuta igra u Peli (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Četnici su napuštali bunkere bježeći prema šumi, što im nije bilo pametno (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: U odanosti dinu i sam din mu je zavidio (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/Priredio: Šaban Gadžo)
DRUŠTVO
Hasan Eminović: Kulturi sjećanja na agresiju i odbrambeno-oslobodilački rat prijete ozbiljne devijacije
Amila Memić: Veliki čovjek kojeg su ubili mali ljudi (O Fikretu Hodžiću)
Alma Arnautović: Kada su Drina i Janja u krvi
Nedim Hasić: Obnova nakon osam decenija: Diže se munara Muje Kotezlije
Izet Perviz: Čovka pod orlovim krilom
Alen Kalajdžija: Odavno je došlo vrijeme da se govornici bosanskog jezika opredijele za svoj jezik
Nedim Hasić: Harisovi mlinovi za kahvu, sjećanje na vrijeme kada život nije bio “espreso”
Bajro Perva: Na selu se može lijepo živjeti, samo treba zasukati rukave i raditi
Ammar Kulo: Pucnjava u avliji
Amir Sijamhodžić: Dobar čovjek i dobar borac (O Ishaku Iski Aleševiću)
KULTURA
Almir Zalihić: Dijabolične slike zaborava (O Šefki Alomeroviću, 1943–2006)
Kenan Šurković: “Obično” pismo kao umjetnička forma
