U toku je brutalni napad na pravosudni sistem, a Mirza Abaz istražuje „Kome će Ustavni sud – svim građanima BiH ili tandemu Čović-Dodik?“.

Pitanje popunjavanja Ustavnog suda BiH jedno od najvažnijih pitanja koja trenutno more našu državu i o ovom pitanju uveliko će ovisiti do koje će granice u budućnosti moći ići antidržavni politički faktori u svojim destruktivnim akcijama. Svoje viđenje cjelokupne situacije za Stav dali su predstavnici opozicionih stranaka u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH – Demokratske fronte, Stranke demokratske akcije, Stranke za BiH i Narodnog evropskog saveza.

Za Stav govori Almir Bečarević, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, te poručuje: „Postoje neke „nevidljive ruke“, ovdje se ne radi o politici, već o kriminalu“

„Ako se sjetimo preletača iz nekih prethodnih godina i ovih sada, to je razlika nebo i zemlja. Oni prije su bili obični amateri za ove. Pa, ljudi moji, ovdje tri zastupnika koja su ostvarila rezultate jednake malo jačim kandidatima na lokalnom nivou danas traže kompletna ministarstva. Damir Marjanović ima neku političku stranku, ima kao neku snagu, ali šta ćemo s Admelom Hodžić i Redžom Lemezanom?! Ljudi izašli iz vladajuće koalicije, pa pregovaraju s vladajućom koalicijom o ponovnom pridruživanju. Gdje to ima?!“, pita se Bečarević.

Lična prevrtljivost i naučna neutemeljenost glavna je karakteristika „Invazije veselih jugobosanaca“ o čemu piše Amir Telibećirović.

„Ima jedan detalj koji se možda ne primjećuje dovoljno, a to je Kurtćehajićevo isticanje jugoslavenstva kao ideala koji on suptilno i podvaljuje u formi bosanstva. Profesor Muhić kao i još neki domaći intelektualci primijetili su nekad ranije, i prije Kurtćehajićeve ofanzive, da se radi o novom jugoslavenstvu maskiranom pod veselim bosanstvom. Istodobno, veličajući Jugoslaviju kao vrhunac razvoja i civilizacije za BiH i za ostale države u okruženju, kako sam izjavi nekoliko puta, Kurtćehajić smatra da je bošnjaštvo pogubno za BiH kao državu“, piše Telibećirović.

Podigao je „optužnicu“ protiv tradicionalne uleme i sufijskih šejhova i otvarao bi muslimanske umove kroz zatiranje muslimanskih autoriteta. Teza Ahmeta T. Kurua, koji je nedavno promovirao knjigu na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, u suštini je stari i odbačeni argument tipičan za moderniste sa sredine 20. i njihove reformatorske prethodnike iz 19. vijeka, kada je muslimanski svijet prolazio egzistencijalnu i civilizacijsku krizu prouzrokovan osvajačkim zamahom evropskog kolonijalizma. Autor ovog kritičkog teksta Mustafa Drnišlić smatra da neki od muslimanskih mislioca tada su uzrok slabosti pronalazili u vlastitom nasljeđu dok su rješenje tražili u emulaciji onih koji su ih podjarmili. Otuda i neobična sličnost takvih argumenata s onime što je obilježavalo svojevremeni evropski protestantizam, reformaciju ali i prosvjetiteljstvo. Očito je da se posve nerazborito pokušava model razvoja jedne partikularne civilizacije preslikati na drugu potpuno ignorirajući varijable vremena i prostora.

Velike face muzičke industrije u „Desantu su na Jajce“. Reportažu iz Jajca donosi vam Mirza Abaz. Osim domaćih i regionalnih izvođača, „Desant na Jajce“ u svoja četiri izdanja uspio je u grad na Plivi, koja se „obrušava“ u Vrbas, dovesti i nekoliko „svjetskih faca“, u prvom redu izvođače upravo elektronske muzike kao što su Mahmut Orhan, Burak Yeter, a ove godine to je bio David Morales. Nedim Lipa, organizator ovog događaja, kaže da su u sklopu inicijative „Odmori u BiH“, koja je pokrenuta u pandemiji virusa korona, došli do Jajca kao lokacije koja ima izuzetan turistički potencijal te su odlučili da jednu od promocija ove inicijative naprave upravo u Jajcu, što je zapravo bilo i prvo izdanje „Desanta“.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Mustafa Drnišlić: Mora li Šemsudin Mehmedović biti baš toliki politički primitivac

POLITIKA
Mirza Abaz: Kome će Ustavni sud – svim građanima BiH ili tandemu Čović-Dodik?
Adnan Hamdov Pejčinović: SDA je zaštitnik, Bosanci ruku pod ruku s velikorsbima
Amir Telibećirović: Boško i Admira, spomenik političko-historijskom revizionizmu
Almir Bečarević: Postoje neke „nevidljive ruke“, ovdje se ne radi o politici, već o kriminalu (INTERVJU/ Razgovarao: Mirza Abaz)
Amir Telibećirović: Invazija „veselih“ jugobosanaca
Elvir Resić: Nema rasprave o vlastitom imenu, Bošnjaci su rekli svoje
Bojan Budimac: Majstori za laži i prevare
Osman Softić: Pariz gubi kontrolu u frankofonskoj Africi

KOLUMNE
KATEDRA ZA POLITIČKU PISMENOST: Od nivelacije do samodestrukcije bošnjačke nacije (Ajdin Huseinspahić)
IZMEĐU DVIJU OBALA: “Ta nećemo jesti rukama, ta nismo iz Mahale!” (Ahmet Kurt)
KRIVO SRASTANJE: Piši, samo piši, ionako je odavno sve ispisano (Sadik Ibrahimović)
HAZNA AŠKA: Zahvalnost je duša blagodati, a mi mislimo da će „ljeto“ trajati vječno (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/ Razgovarao: Šaban Gadžo)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Kenotaf bagrema Džafera Talhe (Irfan Horozović)

DRUŠTVO
Jakub Salkić: Sada plaćamo za prošlih 150 godina nemara, a naša djeca plaćat će za ono što mi radimo danas (O klimatskim promjenama)
Amina Šećerović-Kaşli: Desetogodišnji dječak kao manekenka
Mustafa Drnišlić: Kuru bi otvarao muslimanske umove kroz zatiranje muslimanskih autoriteta
Senija Milišić: Šta su nam zatajili ili zašto je važno da Bošnjaci pišu svoju historiju
Alen Kalajdžija: Berićetna veza između ćoška i kioska je zabremedet
Nedim Hasić: Boj pod Banjom Lukom, doktorski rad Ali-paše Hećimovića
Alija Jusić: Šehidi - Đozić je strijeljan u Kravici, o Memiću se od 11. jula 1995. ništa ne zna
Sanadin Voloder: Bošnjaci iz Sandžaku i dijaspore imali su divnu priliku da se okupe, upoznaju i prošire svoje znanje
Izet Perviz: Pozorište u Despića kući

KULTURA
Mirza Abaz: Velike face muzičke industrije u „Desantu na Jajce“
Nusret Idrizović: Kako su pendžeri kamere Toše Dabca fotografirali stećke
Kenan Šurković: Sarajevske mahalske džamije

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA
- Historija znaka države i naroda: U Ilidži najstariji nalaz ljiljana u ovom dijelu Evrope
- Bošnjaci kao „Jugoslaven neopredijeljen“
- Kako se kalio bošnjački nacionalni čelik
- Mehmedinović o bošnjačkom zaboravu i stidu od vlastitog imena
- LIKOVNI UMJETNIK: Ibrahim Ljubović