Analiza „Stava“ dokazuje kako je Mahmuljin žrtva drastično kompliciranih ratnih i poratnih prilika u Bosni i Hercegovini. Mahmuljin je nevin, komandant odreda “El-Mudžahidin” izvršavao je direktive nadređenog iz inostranstva. Brojna dokumenta nepobitno potvrđuju da je komandant 3. korpusa Armije RBiH Mahmuljin poduzimao preventivne utjecaje da postupci prema ratnim zarobljenicima budu u skladu s međunarodnim konvencijama, domaćim zakonima, doktrinarnim stavovima i humanitarnim kriterijima. U svim borbenim zapovijestima, i izvan toga, general Mahmuljin izričito je naređivao poduzimanje mjera zaštite ratnih zarobljenika, čak proširujući odgovornost za postupke prema izbjeglicama, razmijenjenim i prognanim osobama, kao i prema civilima koji se tokom borbe zateknu na teritoriji koju je kontrolirala neprijateljska strana.

U novom „Stavu“ pišemo o medijskoj okupaciji Bosne i Hercegovine, o tome ko su „sarajevski farizeji, korisni idioti (veliko)srpske politike“. Srpski mediji iz Bosne i Hercegovine, kao i većina srpskih političkih ličnosti i gotovo svi prekodrinski sijači govora mržnje, od pojedinaca pa do medija, složno su skočili da iskoriste zlonamjerno netačno prenesenu izjavu Bakira Izetbegovića i da viktimološki srbuju. No, šta je s ljevičarima, alternativcima te predstavnicima “građanske” ideje? Zašto oni koji tvrde da djeluju s građanskih ili probosanskih pozicija pristaju na ovakve podvale? Zašto učestvuju u očitoj velikosrpskoj igranki?

U novom „Stavu“ donosimo priču iz Srebrenice, o posljedicama i značenju odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine koja je, sasvim očekivano, donijela odluku o poništavanju lokalnih izbora u Srebrenici. CIK je odluku o poništavanju izbora obrazložio brojnim razlozima. Uglavnom su to svi oni razlozi o kojima se u javnosti govorilo prije izbora, tokom izbornog dana 15. novembra 2020, ali i nakon lokalnih izbora.

Suradnik „Stava“ iz Nizozemske donosi priču o tajnim dokumentima tamošnje Vlade koje je objavio Nacionalni arhiv. Iz tih je dokumenata jasno kako su nizozemski vojnici i UN mogli učiniti vise u odbrani Srebrenice. Iz otvorenih tajnih arhiva pod šokantnim se navode dokazi da je kabinet premijera Wima Koka sigurno imao saznanja odmah nakon početka genocida 11. jula 1995. godine da je u pitanju priprema za masovne egzekucije jer su dva visoka oficira DUTCHBAT-a već sutradan, 12. jula, izašla iz Potočara s konvojem izbjeglica na područje pod kontrolom Drugog korpusa Armije RBiH i nikada se nisu vratila u svoju jedinicu.

Zašto bošnjačke nacionalne manjine nema u planovima Vlade Hrvatske, saznajte u novom broju Stava. Hrvatska je krajem 2020. godine usvojila je Operativne programe nacionalnih manjina za razdoblje 2021.-2024. u kojima ponovno, izuzev deklarativno, nema druge najbrojnije nacionalne manjine – bošnjačke. Operativni program djeluje doista sveobuhvatno i njegova realizacija premašuje zasigurno stotinu miliona kuna tokom mandata i mogao bi biti jedan od najvećih projekata saradnje nacionalnih manjina i Vlade RH. Nažalost, unutar tog projekta Bošnjaka neće biti niti na mapi.

Prije nekoliko dana objavljena je analiza o rastućem kineskom utjecaju i njihovim lobistima u državama Jugoistočne Evrope. U analizi stoji kako je Bosna i Hercegovina jaka baza kineskih lobista i zemlja u kojoj se i iz koje se pokušava proširiti kineski utjecaj. U „Stavu“ donosimo najvažnije dijelove analize.

Uprkos pandemiji reporter „Stava“ posjetio je džemat Penzberg u Njemačkoj. Obilježili su značajan jubilej, tri decenije postojanja i rada, ali su zbog pandemije morali prolongirati njegovo svečano obilježavanje. Džemat trenutno ima 250 članova, pretežno iz Bosne i Hercegovine. Osim Bošnjaka, članovi su mu turskog, albanskog, njemačkog i drugog porijekla. Bošnjački članovi džemata iz različitih su krajeva, ali ih je najviše iz srednje Bosne, Krajine i Kotor-Varoši.

U novom „Stavu“ donosimo priču o sarajevskoj Alipašinoj džamiji, džamiji dječaka iz Drozgometve. Budimski beglerbeg i bosanski sandžak Hadim Alipaša odveden je iz sela pored Sarajeva u Istanbul kao dječak u ritama. “Njegova ekselencija gazi Ali-paša podiže u ime Boga dom dobrih ljudi. Na svijetu nema sličnog hrama, to je bogomolja istinske spoznaje, dom iskrenih vjernika. Bog nam nadahnu njen kronostih: 'Stjecište asketa, dom onih koji Boga ljube'”, uklesano je u natpisu nad vratima Alipašine džamije.

U novom smo „Stavu“ istraživali detalje terora nad novopazarskim Bošnjacima iz 1925. godine. Naime, po instrukcijama radikala i njihovog vodstva, organizirana je brojna grupa Srba iz samog grada, kao i oko 200 Srba iz sela Deževskog sreza koja će izvršiti izborni teror i fizički obračun s građanima i glasačima bošnjačke nacionalnosti, pristalicama “Džemijeta”. Brojnoj terorističkoj grupi pridružio se i izvjestan broj novopazarskih Jevreja. Bili su naoružani motikama, batinama i drugim hladnim oružjem, kao i vatrenim naoružanjem. Oni su dobili jasne i konkretne zadatke šta da rade tog i narednih dana. Iste zadatke i uputstva dobili su žandarmerija i policija, policijski pisari i drugi organi vlasti u gradu i seoskim općinama.

Visoko je čaršija od zanata, a ni okolna mjesta ne zaostaju u tome. Svako od njih ima svoj posao ili zanat po kojem je prepoznatljivo, pa su, tako, Moštrani poznati povrtlari, pažnju prolaznika plijene ogromne površine pod plastenicima u kojima se uzgaja povrće, Godušani su čibukčije, a grnčari su se smjestili u selu Liješeva. Ovaj pomalo zaboravljeni zanat u ovom selu u okolini Visokog danas čuva još osam grnčara. Vrijedne i vješte ruke liješevačkih grnčara i danas prave zemljano posuđe. Bez dobrog zemljanog lonca nema ni dobrog bosanskog lonca. U novom „Stavu“ donosimo reportažu o Emiru Ohranu, najmlađem grnčaru u Liješevi.

Zulejda Latas bila je prva kompozitorka u Osmanskom carstvu a u novom „Stavu“ saznajte najzanimljivije detalje iz njenog uzbudljivog života. Zvana još i Saida-hanuma i Zubejda-hanuma, rođena je u Rumuniji kao Ana Simonis. Bila je supruga Omer-paše Latasa, koji je 1850. godine došao u Sarajevo da uguši ustanak protiv sultana Abdul Medžida I, kojeg su digli age i begovi zbog sultanovih reformi. Zulejda-hanuma je u Sarajevu sredinom 19. stoljeća komponirala marševe za klavir ili orkestar, svirala klavir i zajedno sa svojim bratom držala sate muzike.

Novi broj sedmičnog lista „Stav“ u prodaji je danas popodne u Sarajevu, a od četvrtka, 28. januara širom Bosne i Hercegovine.