Sedmični list „Stav“ se i u ovosedmičnom broju iscrpno bavi obilježavanjem godišnjice Genocida u Srebrenici (1995-2023). Uz mnoštvo svjedočanstva, komentara  i reportaža na naslovnici izdvajamo priču Nedima Hasića o  Hanu u Srebrenici. Naime, bošnjačko-turski industrijalac i vakif Muzafer Čilek dvije je godine tražio mjesto na kojem će izgraditi han kakav je zamislio. „Niko nije htio prodati, bez obzira na moje ponude. To je, s jedne strane, dobro jer Bošnjaci ne daju svoju zemlju, ne žele je prodati. Na kraju smo im rekli da će biti za hajr, za hizmet i onda su pristali. Da ih Allah nagradi, prodali su nam. Sve smo poslove završili za pet mjeseci, čak smo i busenje trave donijeli. Sve je završeno“, kaže Čilek s porukom „Sveta zemlja u Potočarima je hajr“.

Isprika je dobrodošla, ali uz poštivanje historijske istine, piše Faris Nanić, komentirajući ispriku Jevrejima Emira Suljagića za koju smatra da je treba kontekstualizirati bez ostrašćenosti.

„Iako je Suljagićeva časna namjera nesumnjiva, posebno radi gostiju koji su, zbog vlastitog historijskog iskustva, došli da odaju počast žrtvama srebreničkog i drugih genocida nad Bošnjacima, trebalo je posvetiti malo više pažnje objektivnoj, a ne partizanskoj historiografiji i voditi računa o još dva važna aspekta. Dakle, dva su problema ovdje primjetna – mjesto i vrijeme za ispriku, posebno u kontekstu stalne i primitivne negacije Genocida nad Bošnjacima, njegove novouspostavljene posljednje faze – ruganja i psovanja, na koje nema prave reakcije“, piše Nanić.

Za „Stav“ govori historičarka i univerzitetska profesorica Dubravka Stojanović i poručuje „protesti u Srbiji nemaju podršku Zapada, igraju na Vučića, što je strašno“.

„Da li je moguće da čitav svijet nije uspio da prekine opsadu koja je trajala skoro četiri godine?! O Srebrenici kao zaštićenoj UN zoni da ne govorimo. Nažalost, politika međunarodne zajednice ne djeluje ljekovitije ni danas. Kako je moguće da Milorad Dodik radi to što radi ili da se na Kosovu dešava to što se dešava? Zato kažem – ne znam da li je nesposobna ili zlonamjerna. A još manje znam šta je od to dvoje gore!“, govori Stojanović.

Dayton je i službeno mrtav, piše Mustafa Drnišlić, uz pitanje: „Čeka li nas kiprizacija Bosne i Hercegovine?“

„Iz poslijeratnog polukolonijalnog položaja beskrajnog povjerenja u lažna obećanja brutalnom imperijalističkom i intervencionističkom pretvorbom prešli smo u stanje punokrvnog kolonijalizma. Jedino što je bošnjački narod dobio od beskrajnih kompromisa i ugađanja jeste politička anarhija, medijska okupacija, atake na identitet, ime i jezik te na kraju, kao šlag na tortu, marionetsku okupacijsku vlast“, piše Drnišlić.

Skulptura kralja Tvrtka mora biti na mjestu koje joj pripada, a to je park ispred Predsjedništva BiH, poručuje u intervjuu za „Stav“ skulptor Stijepo Gavrić.

„Ali, eto, konačna lokacija još nije dodijeljena. Nemam informaciju, a i ne očekujem da Anđelina Ošap Gaćanović promijeni mišljenje, jer njeno odbijanje svake predložene lokacije nije stručno mišljenje, već unaprijed zauzeti politički stav sa željom da se ovaj simbol opstojnosti bosanske države nikada ne postavi. Tvrdim da bi se ovaj spomenik odlično uklopio u svaku lokaciju koju je ova gospođa odbila. Mišljenje mnogih uglednih i stručnih ljudi, kao i ljudi koji žele mir, dostojanstvo i prosperitet, jeste da se kralj Tvrtko I Kotromanić mora postaviti na mjesto koje mu pripada, a to je u parku ispred zgrade Predsjedništva naše države“, govori Gavrić.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Filip Mursel Begović: Hoće li Čović optužiti Plenkovića za naseljavanje „črnih muslimaneca“ u Hrvatsku

GENOCID U SREBRENICI (1995–2023)
Velija Hasanbegović: Srebrenica 28 godina kasnije (Fotografski putopis iz Potočara)
Osman Softić: Ideološki korijeni srpske genocidne politike prema Bošnjacima
Jakub Salkić: Otpor, uspon i pad Konjević-Polja (Ratni dnevnik Hameda Omerovića)
Faris Nanić: Suljagićevu ispriku Jevrejima treba kontekstualizirati bez ostrašćenosti
Adnan Hamdov Pejčinović: Bošnjačke i srpske“povijesne krivine i grbe“ ne mogu se ni uprediti
Nedim Hasić: Muzafer Čilek - Sveta zemlja u Potočarima je hajr
Amina Šećerović-Kaşli: Nisam razumjela zašto su nas lovili i ubijali kao zečeve (Svjedočanstvo Azemine Velić-Babić)
Alma Arnautović: Nema sjedanja za sto s ljudima koji negiraju Genocid (Nagrade „Nino Ćatić“)
Nedim Hasić: Jedan križ među nišanima Potočara (O Rudolfu Hrenu)

POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Čeka li nas kiprizacija Bosne i Hercegovine?
Alen Kalajdžija: Šutnja s Ljubišom (Fama o protjerivanju Srba iz Sarajeva )
Dubravka Stojanović: Protesti u Srbiji nemaju podršku Zapada, igraju na Vučića, što je strašno (INTERVJU/ Razgovarao: Mirza Abaz)
Amir Telibećirović: Morbidna logika akademika Kurtćehajića
Bojan Budimac: Türkiye je dobila sve što je tražila

EKONOMIJA
Alma Aranautović: Nema sirovine za namještaj, a nedostaje i radnika

KOLUMNE
IZMEĐU DVIJU OBALA: Mlin za kafu kao simbol izgubljenog socijalističkog raja (Ahmet Kurt)
KRIVO SRASTANJE: A dan je bio tako vedar i lijep (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Koračati pripovijedanjem, koračati s pripovijedanjem s Ćamilom Sijarićem (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Smrt kao oslobođenje i mi preživjeli “taoci košmara” (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: I to se ponosom naziva, a „pogledajte kakva je kazna stigla Lutove provincije“ (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)

DRUŠTVO
Stijepo Gavrić: Skulptura kralja Tvrtka mora biti na mjestu koje joj pripada, a to je park ispred Predsjedništva BiH (INTERVJU/ Razgovarao: Mirza Abaz)
Alen Kalajdžija: Nije lahko, al' nam valja durati (Jezički savjeti)
Nusret Idrizović: Zlo se s Dobrim ne bi nikad sastalo da se na obzorju ne ukaza zemlja Bosna
Izet Perviz: Kad Sarajlije odu na Vojnu

KULTURA
Kenan Šurković: Gabrijel Jurkić – vrhunski pejzažista koji je ostao dosljedan sebi
Nedžad Ibrišimović: El-Hidr pije čaj od ljekovitog bosanskog bilja (Preporuka za čitanje Almira Zalihića)

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA

  • Franjevci, Hrvati, bosanski jezik i bošnjaštvo

  • Neprocijenjivo blago u Sarajevu: An-Nasabu 'š-Šarif - Plemenita loza Muhammeda a.s.

  • Bosansko bogastvo: Srednjovjekovna privreda bila je na razini evropske

  • Bošnjaci i sport: Od viteških turnira do sokolarstva i fudbala, ko su bili prvi nastavnici tjelesne kulture

  • Narodna muzika Bošnjaka

  • Turke su nazivali »Turkušama«, a sebe uvijek i samo Bošnjacima (Akademik Mehmed Begović)

  • Samo slabi nariču nad svojom sudbinom (Prof. dr. Muhsin Rizvić)

  • Likovni umjetnik: Dino Nuradin Trtovac