Prof. dr. Refik Bulić, redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, autor je nedavno promoviranog novog „Bosanskog pravopisa“. Ovo grandiozno djelo ima 1.144 stranice, 50.000 akcentiranih rječničkih odrednica i pravopisne preporuke u 1.242 tačke

„Ja ne očekujem da može biti „službene“ intervencije nametanja pravopisa, pa čak i u situaciji da na vlasti budu stranačke kolege pravopisaca. Država nikada neće rješavati pitanja bosanskog jezika, to svima treba biti jasno, a jezička pitanja ne mogu biti ni općinska, ni kantonalna, ni federalna. Mislim da će se norma postepeno stabilizirati i da će rješenja iz Bosanskog pravopisa sama ulaziti u sve upotrebe, pa i u školstvo i administraciju jer su u Bosanskom pravopisu data mnoga rješenja kojih nema ni u jednom drugom pravopisu, uključujući i srpske i hrvatske“, kaže u intervjuu za „Stav“ prof. dr. Refik Bulić, koji je na pravopisu, najobimnijem i najsadržajnijem do sada, radio i po devetnaest sati dnevno.

Imaju li Bošnjaci odgovor na trenutnu političku situaciju? Na ovo pitanje odgovara Mustafa Drnišlić svojim esejom „Šta je nova strategija bošnjačke nacionalne politike u doba okupacije“.

„Ko je zadužen za strategiju, ko ima pravo ali i odgovornost, da formuliše nacionalnu strategiju jednog naroda? Klasični odgovor bi glasio, oni kojima je narod povjerio mandat da vladaju u njegovo ime. No šta kada su na vlasti nelegitimne marionete stranih centara moći koje su na vlast došle stranim intervencionizmom, uz silovanje ustavnih procedura i zaobilazeći izborne pobjednike? Šta da se radi kada takvu nelegitimnu vlast sačinjavaju stranke čiji su lideri više puta eksplicitno izjavili i naglasili da neće predstavljati interese većinskog naroda?! Jedini odgovor jeste da odgovornost za formulaciju nacionalne strategije moraju preuzeti autentični politički predstavnici tog naroda, bili oni na vlasti ili ne“, piše Drnišlić.


„Krivičnu prijavu Dragana Čavića Tužilaštvo je odbacilo, šta će biti s prijavom anonimnog Bošnjaka“, tekst je Jakuba Salkića koji komentira ponovne podvale predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću u vezi Revizije presude MSP-a.

„Oni koji su tvrdili da su uslovi za reviziju ispunjeni i da tu postoji 'obilje novih činjenica i dokaza' privlačili su znatno veću medijsku pažnju i podršku. Isti ovi 'eksperti' i mediji koji su raspirivali priču da su ispunjeni uslovi za reviziju i da se ona mora podnijeti nakon njenog neuspjeha promijenili su stranu“, piše Salkić.

Nakon što smo nedavno pokrenuli novu kolumnu „Između dviju obala“ Ahmeta Kurta, „Stav“ u novom broju predstavlja novog kolumnistu Ajdina Huseinspahića i njegovu kolumnu “Katedra za političku pismenost“.

„Bošnjaci su nacija i tačka“, poručuje Huseinspahić u kolumni pod naslovom „Dok(oni) profesori Bošnjake izluđuju bosanstvom“.

„Umjesto da su ti dobro ušuškani i politički uštirkani profesori decenijama prije radili na nekoj nacionalnoj platformi, pa makar i u nacrtu, koju bi poput 'štafete mladosti' predali generacijama koje dolaze s jasnim zadacima i ciljevima nacionalnog opstanka i očuvanja BiH, oni su gledali vlastiti šićar i okretali se kako vjetar puše. Mijenjali su stranačke dresove, a s tim i vlastite stavove, čak i one 'naučne'“, piše Huseinspahić.

Godišnjica je otpora austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine te tim povodom Nedim Hasić otkriva priču o Hadži Loji, opjevanog u književnosti i mnogim arhivskim novinskim člancima.

„Salih Vilajetović, poznatiji kao Hadži Lojo, jedna je od mitskih ličnosti novije bosanskohercegovačke historije. Lojo je organizirao neočekivano jak otpor nakon što je austrijska vojska prešla krajem jula bosanskohercegovačku granicu. Rođen je u Sarajevu 1834. godine, postao je poznat kada je organizirao otpor izgradnji pravoslavne crkve u Sarajevu 1872. pa je zbog toga bio protjeran. Vraća se nakon nekoliko godina u Sarajevo nakon što je Berlinski kongres 13. jula 1878. dao pravo Austro-Ugarskoj da okupira Bosnu i Hercegovinu. Hadži Lojo se nije suprotstavio samo okupaciji, nego i Istanbulu jer oni više nisu mogli jamčiti 'stari poredak'“, piše Hasić.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Amina Šećerović-Kaşli: S kim je u dogovoru turski CHP iskoristio Srebrenicu u političke svrhe?

POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Šta je nova strategija bošnjačke nacionalne politike u doba okupacije
Jakub Salkić: Krivičnu prijavu Dragana Čavića Tužilaštvo je odbacilo, šta će biti s prijavom anonimnog Bošnjaka
Adnan Hamdov Pejčinović: Šta nam je problem, srpska kultura ili BIA?
Mirza Abaz: Ulica žrtava Srebreničkog genocida u Čapljini: Ko je inicirao davanje imena
Osman Softić: Vraća li se Malezija za vodećeg igrača islamske „mehke moći“
Bojan Budimac: Türkiye je neosvojiva

EKONOMIJA
Jakub Salkić: Ekonomija nam je jedina šansa za opstanak u Podrinju

KOLUMNE
KATEDRA ZA POLITIČKU PISMENOST: Dok(oni) profesori Bošnjake izluđuju bosanstvom (Ajdin Huseinspahić)
IZMEĐU DVIJU OBALA: Stari most nisu izgradili Rimljani, a ni Karađozbegovu džamiju Dubrovčani (Ahmet Kurt)
KRIVO SRASTANJE: Kuća na ćupriji (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Anabaza nemezijskih ubleha (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: „Hvatajte, balije, žive” (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Ljudi Iblisu vlast daju svojim riječima, vladanjem i djelima (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)

DRUŠTVO
Refik Bulić: Novi Bosanski pravopis ima 1.144 stranice, 50.000 akcentiranih rječničkih odrednica i pravopisne preporuke u 1.242 tačke (INTERVJU/ Razgovarala: Alma Arnautović)
Nedim Hasić: Hadži Lojo u pričama, pjesmama i novinskim člancima
Alija Jusić: Šehidi Fejzić i Baščelić: Blage naravi, iskreni prijatelji, uzorni i čestiti imami
Alen Kalajdžija: Poštovani partneri, kolege, kompanjoni, jataci i ortaci; dragi drugovi, prijatelji, jarani, ahbabi! (Jezički savjeti)
Amir Telibećirović: Edukativni Halal-turizam
Ammar Kulo: ICQ, mIRc i pouka iz Brateljevića
Izet Perviz: Hram Gospodnji na dlanu soli

KULTURA
Nusret Idrizović: Pjesnici-internacionalisti su najveći skorojevići, zanemariti zavičajnu samosvijest kobno je za poeziju
Ognjen Tvrtković: „Mala Engleskinja“ francuske kulture (O Jane Birkin)

 KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA

  • Berati – u Sarajevu se čuvaju osmanski dokumenti iznimne ljepote
  • Bosančica i bosanski jezik
  • Ferid Muhić: Nismo bili poturčeni i prevrtljivi, ni potkupljeni, a ni slabi
  • Kako je hrabri emin Mehmed-aga odbranio Dubrovnik od Mlečana
  • Likovni umjetnik: Mehmed Zaimović (1938- 2011)
  • Kako je Safvet-beg Bašagić saznao da je „naš narod najveći pjesnik“
  • Bošnjaci i naselja: Građevine smo gradili i prema nebu, potčinjavajući se dinu