Približavanje tri ključne muslimanske sile garancija je uspjeha ummeta, piše Osman Softić u bajramskoj analizi „Stava“ pod naslovom „Kuda ide islamski svijet“.
„Islam nikad nije bio u krizi pa to nije ni danas, ali kriza islamskog svijeta ili muslimanskih zemalja postoji. U nekim muslimanskim zemljama nedostaje više borbe za pravdu i pravičnost, pomaganje onima kojim je pomoć potrebna, iskorjenjivanje siromaštva, podrška pravednoj vladavini i borba protiv korupcije. Jedna od ozbiljnih slabosti islamskog svijeta jeste njegova fragmentacija, otuđenje, siromaštvo, nepravda i korupcija“, piše Softić.
Povodom godišnjice Genocida u Srebrenici Fikret Muslimović iznosi činjenice da Alija Izetbegović nikada nije niti mislio niti govorio o tome da se Srebrenica prepusti Srbima.
„Alija Izetbegović isticao je da je Srebrenica snabdijevana 'i strijelama TF-8 protiv tenkova' i da su u 'posljednjem helikopterskom letu za Srebrenicu, koji je oboren u maju 1995., bila i četiri vojna ljekara, trojica ljekara su prilikom obaranja helikoptera poginula, a zamjenik komandanta Bećirović je teško ranjen', da je 'Armija RBiH imala zadatak da na moguće načine vojno podržava branitelje Srebrenice, ali naglašavam, ne ofanzivnim, nego defanzivnim oružjem'. O tome je Izetbegović zaključio: 'Ne šalju se vojni ljekari i sofisticirano oružje u grad koji namjeravate napustiti.'“, podsjeća Muslimović.
O predbajramskim porukama i poukama piše analitičar „Stava“ Mustafa Drnišlić.
„Ma koliko, recimo, Parada, ali i čitav taj pokušaj kidnapiranja, prenamjene, a zatim i monopolizacije javnog prostora Sarajeva i ostalih gradova Bosne i Hercegovine većinski naseljenih Bošnjacima bili procesi koji se nameću iz stranih centara moći, oni su ipak naišli na više nego oduševljene lokalne saradnike i korisne idiote. Potpuno je isto i s invazijom srpskog šunda ali i s fenomenom unutarbošnjačke političke radikalizacije“, piše Drnišlić.
Glavni urednik sedmičnog lista „Stav“ Filip Mursel Begović uvodnu riječ posvećuje fenomenu šutologije.
„Šutolozi vole da ih se naziva intelektualcima. Više im nije pohvalno da nose pridjevak bošnjački, sad je u modi da budu bosanskohercegovački jer to navodno obuhvata sve, ne ograničava ih, ne zatvara ih u etnički tor. Kao da pojedinac sam po sebi može biti multietničan, pa valjda je to zajednica u svojoj ukupnosti. Kakvih li glupih intelektualaca, vela havle! Ipak, šutologa je najviše u politici – dobre plate, a za neke tek statiranje i uživanje u beneficijama moći i lagodnosti – šute dok se napada njihova vlastita stranka, njihov lider, kada neko pokušava uništiti ono što ih hrani. Sistemski, mučki, ustrajno i desetljećima šute, ali ne miču se s mjesta. Tek kada treba da iza kulisa, kao neki teatarski inspicijenti i profesionalni šaptači, pomognu predstavu, npr. onu kada se sastavljaju liste za parlamente ili kada se dijele funkcije, postaju odjednom proživljeni na ovome svijetu“, piše Begović.
Povodom Kurban Bajrama Sanadin Voloder je obradio temu kako su muslimani na hodočašće u Meku išli u vrijeme socijalističke Jugoslavije
„Prvu fazu karakterizira nastojanje države da hadž iskoristi kao krucijalni dokaz da se u novoformiranoj državi sa socijalističkim poretkom ne vodi antiislamska politika, drugu donošenje restriktivnih propisa za putovanje kao odgovor na unošenje zarazne bolesti i treću napori Islamske zajednice da pregovorima ublaži stroge sanitarne propise, kao i prve procjene nadležnih državnih tijela o mogućem negativnom utjecaju iranskih hadžija na hodočasnike s jugoslavenskih prostora“, piše Voloder.
Islamski naučni časopis oštro se osvrnuo na knjigu Ponovno otvaranje muslimanskih umova koja se u Bosni i Hercegovini pojavila u izdavačkoj kući Buybook u prijevodu Mirnesa Kovača. O zapanjujućim lažima i pogrešnim shvatanjima Mustafe Akyola piše Abdullah bin Hamid Ali.
„Tvrdnje u knjizi Ponovno otvaranje muslimanskih umova nisu održive i mogu uvjeriti samo neupućene čitatelje. Ukoliko se Akyolova općenita odrednica 'muslimanski umovi' ustvari odnosi na umove ešarija, onda 'ponovno otvaranje' nije neophodno, jer njihovi umovi nikada nisu ni bili zatvoreni. Akyol dijeli nostalgiju, ali ne i viziju današnjih islamista. Međutim, za razliku od njih, on nije iskren po pitanju povratka na komunalizam. Posljedica toga jeste da on očekuje da 'muslimani' 'ponovno otvore' svoje umove za 'razum, slobodu i toleranciju'. Ako je islam univerzalan za sve, takav da se ne pravi razlika među ljudima, onda je knjiga poput Akyolove nepotrebna“, naglašava ovaj stručnjak.
O ostalim temama kojima se bavi bajramski dvobroj “Stava” saznajte iz sadržaja:
UVODNA RIJEČ
Filip Mursel Begović: Otkrivamo ko je najpametniji šutolog s liste bošnjačkih parlamentarnih intelektualaca
SREBRENICA (1995–2022)
Fikret Muslimović: Izetbegović nikada nije niti mislio niti govorio o tome da se Srebrenica prepusti Srbima
Alma Arnautović: Posljednji džuma-namaz u Srebrenici uoči Genocida i 80 dana lutanja (Razgovor s Mevludinom ef. Hrnjićem)
Amina Šećerović-Kaşli: Sjećanje na žrtve Genocida u Srebrenici širom Republike Türkiye
Jakub Salkić: Pisma iz Srebrenice
POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Izbori su posljednja crta bošnjačke odbrane
Admir Lisica: Izetbegovići ne znaju iznevjeriti
Amina Šećerović-Kaşli: Razotkriveno teško licemjerstvo kritičara turkijskog odnosa prema Bosni i Hercegovini
Edin Dedić: Smetaju muslimani Bošnjaci kao politički faktor, posebno kao narod koji ima državu (INTERVJU/Razgovarao: Almir Mehonić)
Osman Softić: Kuda ide islamski svijet
Bojan Budimac: Evropska prijateljstva ne znače ništa kada je Republika Türkiye ugrožena
KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Katkad je i šutnja lijep razgovor (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Gost iz dalekog grada (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Kako su vikend-četnici zaglavili na brčanskom ratištu (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Kako biti u ljubavi prema svemu što te okružuje (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/ Priredio: Šaban Gadžo)
KURBAN-BAJRAM
Sanadin Voloder: Od zabrane odlaska na hadž do uvreda i manipulacija
Bajro Perva: Sto treći Kurbanski bajram hadži Hasib-efendije Čamdžića
DRUŠTVO
Abdullah bin Hamid Ali: Zapanjujuće laži i pogrešna shvatanja Mustafe Akyola
Mirza Abaz: “Saray Bosna” i “Bosna-Hersek” riječi su koje imaju magičnu vrijednost na rutama Puta svile (Razgovor s Edibom Kadićem i Hamzom Ridžalom)
Bajro Perva: “Ponesi mi grumen zemlje bosanske” (O Ševki Basiću)
Sanadin Voloder: Želimo da budemo uvaženi jer drugo izbora nemamo (Razgovor s Hande Taner)
Nedim Hasić: 110 godina Islamskog zakona - Kad je Austro-Ugarska prestala biti samo katolička monarhija
Lamija Hatibović i Maer Maslo: Hamid Hadžibegić, osmanista koji je povezao Istok i Zapad
Ammar Kulo: Svjetsko prvenstvo u fudbalu i jednodnevni izlet svojoj kući
Izet Perviz: Ćup s kazom od zlata (Gradina Čungar kod Cazina)
Senad Hasanagić: Buna Husein-kapetana Gradaščevića išla je naruku srpskog vladara Miloša (Feljton)
KULTURA
Almir Zalihić: “Kad su gorjele Božje kuće” i opčinjenost dramom historije modernog moraliste (O Huseinu Bašiću)
Kenan Šurković: Umjetnost tariha imala je ključnu estetsku ulogu na džamiji
