Kada sam prije gotovo 20 godina u Mostaru, dok sam asistirao na Fakultetu humanističkih nauka, tražio komplet Hrvatskog enciklopedijskog rječnika, koji je tada izlazio heftično u sklopu hrvatske dnevne novine Jutarnji list, bio sam jako iznenađen pa i zaprepašten natukničkim činjenicama koje sam našao u 3. tomu navedenog leksikografskog izdanja.
Otvorivši prvu rječničku stranicu navedene publikacije, pogled mi pade na prve tri leme tj. natuknice: dòhaberiti, dohájati i dòhakati, od kojih su dvije sigurno arapskog porijekla (dòhaberiti, dòhakati), jako prisutne i oživotvorene u bosanskoj jezičkoj praksi, dok bi glagol dohájati mogao biti sporan sa stanovišta etimologije.
Prvi glagol obojen je hrvatskim akcentom: dòhaberiti, dok je u bosanskoj osnovna imenica iz koje se izvodi navedeni glagol hàber, odakle se izvodi glagol dohàberiti, a ima, doduše, i nekih evidentiranih akcenatskih „nelogičnosti“ u navedenoj leksemi.
U slučaju oblika dòhakati, naglasak je jednak bosanskom jer se ovaj glagol izvodi iz jednosložne imenice hȁk (hȁkk) pa je akcent u prefiksu oslabljen u formi kratkog uzlaznog.
Zanimljivo je kako se neko jezičko naslijeđe, koje je dominantno za neki prostor, može preseliti i u neki drugi, kako to pokazuju navedeni slučajevi, koji su samo, uzgred kazano, usputna, popratna pojava.
Zato se kaže da je nekima dovoljan išaret, a posebno ako je haberski!
***
Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.
