Iako je prisutna pojava da se glavni brojevi dva, dvije, tri i četiri u savremenom govornom jeziku ne dekliniraju, norma nas uči da je ove oblike poželjno i potrebno mijenjati u paradigmama: dva – dvaju, dvama...; dvije – dviju, dvjema...; tri – triju, trima...; četiri – četriju, četirima... U principu, deklinacija je jednostavna i javljaju se zapravo samo ostaci nekih starih dualnih nastavaka, s malim varijacijama npr. kod oblika dvije i dva, te s razlikama u akcentima – dugim ili kratkim (npr. dváma ili dvàma; tríma ili trìma; četiríma ili četirìma). Zbog toga u normiranoj formi ne bi trebalo upotrebljavati tzv. okamenjene forme: „Bili smo s *dva prijatelja“ nego „Bili smo s dvama prijateljima“, ili „Našli su se kod *tri prijateljice“ nego „Našli su se kod triju prijateljica“, ili „Prošli su pored *četiri spomenika“ nego „Prošli su pored četiriju spomenika“. Kad je riječ o brojevima od pet pa dalje, onda nema ove deklinacije. Međutim, kad se jave složeni brojevi u kojima se nalaze brojevi dva, dvije, tri i četiri, onda dolazi do promjene: „Pored svih trideset (i) triju biljnih kultura..“, a ne „Pored svih *trideset (i) tri biljne kulture...“, a tako bi trebalo, iako izgleda neobično pa i rogobatno, i konstrukcija „Od proteklih dvije hiljade i dvadeset (i) triju godina čovječanstvo nije...“

To što se u savremenom jeziku sve više gube deklinacije navedenih glavnih brojeva treba razumjeti kao prirodni jezički proces koji vodi ka pojednostavljivanju jezičkih formi, što je sastavni dio tzv. jezičke ekonomije te da takvo stanje treba prihvatiti. Norma će pokušavati zadržati neko aktuelno stanje, a govorni jezik stalno će „rovariti“ u tom sistemu, shodno „prirodnom“ poretku u „prirodnom“ jeziku.

***

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.