Prvo su bili u grupi A kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. Međutim, budući da je Srbija već bila tamo, automatski su prebačeni u grupu B. Tamo je, slučajno, bila i Španija. Razlog promjene bio je isključivo politički i predvidjeli su ga organizatori. Isto bi se desilo da je Gibraltar bio u grupi sa Španijom. Bio bi prebačen u neku drugu kvalifikacijsku grupu.

Problem je u tome što, nakon odluke Kosova o nezavisnosti od Srbije, Španija nikad službeno nije priznala Kosovo kao državu. Nije jedina, pet članica Evropske unije nije priznalo Kosovo i to fudbalskim asocijacijama stvara velike probleme prilikom žrijebanja i organiziranja kvalifikacijskih mečeva.

Kosovski fudbalski savez član je UEFA-e i FIFA-e od 2016. godine, iako je dvije godine ranije već odigrao prvu odobrenu prijateljsku utakmicu protiv Omana. Njihov službeni debi bio je u septembru 2016. godine protiv Finske (1-1), u kvalifikacijskoj fazi za Rusiju 2018, a prvu utakmicu dobili su dvije godine kasnije protiv Farskih Otoka u Ligi nacija. Nesumnjivo su najslabiji suparnik u skupini, nakon Gruzije, Grčke i Švedske.

Činjenica da Španija ne priznaje Kosovo kao zemlju već je stvorila probleme na Mediteranskim igrama u Tarragoni 2018, kao i na Svjetskom kupu u karateu održanom iste godine u Madridu. Kako reprezentacijama država koje Španija nije priznala nije dozvoljeno igranje na njenom teritoriju, Ministarstvo vanjskih poslova bilo je prisiljeno izdati vize kosovskim sportašima jer pravila Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) obavezuju domaćina da izda potrebnu dokumentaciju onima koji su se kvalificirali, ali u Tarragoni kosovska zastava nije bila istaknuta na svečanosti otvaranja, a njezino je ime zamijenjeno imenom Kosovskog olimpijskog odbora, dok u Madridu nisu mogli koristiti svoju zastavu niti slušati svoju himnu.

U februaru prošle godine UEFA je povukla odluku da Fudbalskom savezu Španije dodijeli organizaciju kvalifikacijskog turnira za EP do 17 godina, koji se trebao igrati u Alcoyu i Benidormu između reprezentacija Španije, Ukrajine, Grčke i Kosova, i prebacio ga u Švicarsku, blizu njenog sjedišta u Nyonu. Španska vlada je još 2018. pojasnila da igranje s Kosovom “ne bi podrazumijevalo implicitno priznanje tog teritorija” i da ne bi prejudiciralo njihov stav o međunarodnom statusu tog teritorija.

Sljedeće godine kosovska fudbalska reprezentacija morat će, barem u teoriji, kročiti na špansku teritoriju kako bi odigrala jednu od kvalifikacijskih utakmica za Svjetsko prvenstvo u Kataru, a vlada će morati dopustiti ulazak njihovim igračima s kosovskim pasošima. Jedna je od mogućnosti da bi Španija mogla tražiti da se igra na neutralnom teritoriju, ali to se vjerovatno neće desiti. Najvjerovatnije će aktuelna Vlada Španije dopustiti igranje utakmice bez ikakvih ograničenja jer smatraju kako bi drugačiji potez bio korak ka priznavanju službenog statusa katalonskih i baskijskih reprezentacija.

U julu ove godine zastupnik u Evropskom parlamentu Izaskun Bilbao zatražio je da Španija “prizna nezavisnost Kosova jer su jedini razlog odbijanja teritorijalni problemi s kojima se susreće španska država”, te je izrazio žaljenje što Španija nije iskoristila priliku dok je predsjedavala tom institucijom da prizna Kosovo. Španski mediji podsjećaju da je Hashim Thaçi, čelnik Oslobodilačke vojske Kosova i donedavno predsjednik te balkanske zemlje, mjesec dana prije no što će biti optužen za ratne zločine, izjavio da “Španija nije Srbija, a ni Katalonija Kosovo”. Isto tako, bivši kosovski premijer Ramush Haradinaj mnogo je puta izjavio kako “nikada ne bismo priznali nezavisnost Katalonije”, pojašnjavajući: “Kosovo i Katalonija nemaju ništa zajedničko. A uspostavljanje bilo kakve analogije je besmislica. Ne možete uspoređivati ​​represiju pod Miloševićevim režimom sa španskom vladavinom zakona. To je čak uvredljivo.”