U sistemu orijentalnih riječi aktivnih i danas u bosanskom jeziku nalazi se i leksema koja je preuzeta iz arapskog jezika posredstvom osmanskoturskog – helać, inače preuzeta iz oblika turskog oblika helak, odnosno, iz starijeg arapskog hälāk, iz koje se tvore i druge izvedenice, kao što su: helaćiti, uhelaćiti, helaćluk, konstrukcija helać biti i sl.

Osnovno značenje u arapskom bilo je „propast“, a u bosanskom je došlo ili do očuvanja osnovnog značenja ili do njegova pomjeranja. Upravo ovo pomjeranje značenja ukazuje na navedeni etnolingvistički aspekt upotrebe, a posebno u domeni oblika glagola uhelaćiti se, što znači „nenadano i bez volje obaviti nuždu, najčešće u gaće“, kako navedeno značenje registriraju neki bosanski rječnici, a u čiju sam se faktičku vrijednost i neugodan miris mogao uvjeriti u prvom razredu osnovne škole, kada se jedan učenik, školski suputnik, u mojoj neposrednoj blizini, jadničak – uhelaćio – kada sam postao svjestan te riječi i njezina značenja, nakon što sam čuo svoju rahmetli tetku Muliju kako je spominjala komšinici taj događaj.

Da je bilo davno, bilo je – al' da se i danas sjećam, sjećam se! No, navedeno značenje nije jedino, pa se može čuti i to da je neko nekad negdje uhelaćio neku ideju, tj. upropastio je, ili pak da je sve iza nekoga ostalo helać – tj. propast. Zato je helać nekada ne samo propast, nego i katastrofa.

***

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.