Glagol hrvati (se) i imenica hrvanje u bosanskom jeziku imaju više značenja, od toga da podrazumijeva bezazleno kočoperenje i koškanje natezanjem snage dvoje ljudi, preko vještine obaranja na tlo suparnika, do označavanja aktivnosti u vođenju borilačke vještine u kojoj se protivnik poštivanjem pravila borbe nastoji oboriti na tlo i zadržati ga u određenom položaju određeno vrijeme, a svakako nije naodmet napomenuti da i ovi oblici riječi mogu imati preneseno značenje – boriti se u životu, s preprekama koje stoje kao brana u realizaciji nekih čovjekovih ciljeva.
Glagol hrvati (se) vodi porijeklo od prasl. *rъvati, a njegova je semantička veza uspostavljena i prema oblicima riti (obično za svinje kad rove) i rov-i-ti. Dakle, hrvati, hrvanje, hrvač itd. jesu oblici koji su standardizirani i gotovo općeprihvaćeni u bosanskom jeziku. U srpskoj jezičkoj tradiciji uobičajen je oblik bez početnog h-, a u hrvatskoj mogu se naći i analoški i etimološki oblici, tj. i hrvati i rvati, što pokazuje i određene nepodudarnosti u normativnim rješenjima, iako bi se moglo reći da u ovoj jezičkoj praksi prednost imaju oblici sa h-. Kao i u slučaju oblika rzati, i oblik rvati težak je za izgovor, zbog čega je u bosanskoj jezičkoj tradiciji došlo do uprošćavanja izgovora te su standardizirani oblici s analoškim h-, odakle je došlo hrvati.
U govornom jeziku postoji jedan neobičan glagol koji je semantički blizak glagolu hrvati kada ima preneseno značenje, a to je borhati, gdje se mogu uočiti neke, moguće slučajne podudarnosti fonetskog sadržaja, samo s razlikom u raspodjeli elemenata i zamjenom b i v. Zato se može čuti pitanje: Kako ide u životu?, a odgovor može glasiti: Ma evo borham se!, kada se može javiti i sinonimni izraz: Ma evo hrvem se!
***
Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.
