U bosanskom jeziku lekseme ćošak i kiosk imaju svoju semantičku potenciju i pokrivaju pojedinačna značenja. No, većini govornika nije poznata činjenica da ove dvije lekseme vode porijeklo iz zajedničke osnove perzijskog postanja koja je u bosanski jezik transponirana posredstvom leksičkog posuđivanja iz različitih jezika.

Čošak je riječ koja vodi porijeklo iz perz. oblika kūšk, koji je prešao u turski köşk, da bi u bosanskom dao oblik u sadašnjem stanju. Ova riječ u izvornom i posredovnom jeziku označavala je objekt s kojeg je otvoren pogled na različite strane, da bi kasnije u bosanskom jeziku prilikom preuzimanja ćošak ustvari postao ugao, kut. Zanimljivo, u zavisnosti od percepcije, što je u vezi i s mentalitetom i mišljenjem, ćošak može biti posmatran iz perspektive unutrašnjosti (npr. Stavi to u ćošak) ili iz spoljne, vanjske perspektive (npr. Nađemo se ondje na ćošku).

Riječ kiosk ušla je u francuski jezik u adaptiranom obliku kiosque, a do tog jezika išla je iz perzijskog preko turskog. Nakon što je zaživjela u francuskom, posredstvom evropske razmjene kulture, u bosanski je ušla u navedenom i prilagođenom obliku, označavajući u savremenom jeziku prvenstveno objekt za prodaju različitih đakonija, ponajprije novina i časopisa, cigareta, ali i drugih sitnica. Pošto su se kiosci najprije pravili na ćoškovima različitih objekata, to se značenje prenijelo na navedeni trgovačku radnju, da bi kasnije, razvojem ideja i stvaranjem moderne civilizacije, kiosk postao isto ono što je i trafika, a što je u vezi s različitim oblicima u evropskim jezicima kojima se označava saobraćaj, a to je ustvari promet, u datom slučaju trgovinski, a kasnije i saobraćajni. Sreća je pa imamo i kioske i ćoškove.

***

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.