U bosanskom se javljaju dvije leksičke jedinice kojima se označava identična – zagasitocrvena, tamnocrvena boja koje se označava imenicama grimiz i krmez, kao i pridjevskim izvedenicama grimizan, te krmezi, krmzi, krmzli. Zapravo je zanimljiv put kojim su navedene lekseme našle mjesto u bosanskom leksičkom sistemu. Oblici krmez, krmzli, krmzi, krmezi u jezik su došli posredstvom turskog jezika, u koji je, po svemu sudeći, došao preko arapskog qirmiz (Škaljić), iako je porijeklom riječ zabilježena još u sanskrtu, u kojem je zabilježen oblik krmi(s), kao i u perzijskom, u kojem se javlja oblik kirm, pri čemu u obama jezicima znači „crv“, a uzet je za osnovu izvođenja crvene boje (Skok), koja je dobijana gnječenjem nekih sitnih insekata, ušiju, od kojih je dobijena navedena boja.

Ono što je posebno zanimljivo jeste to da i riječ crv u bosanskom jeziku vodi porijeklo očito iz istoga korijena s obzirom na to da je u prasl. postojala u obliku *čьrvь, dok je u stsl. zabilježen oblik črьvь, dok je u jednom dijelu južnoslavenskih jezika skupina črь- dala cr-, odakle je u bosanskom crv. Očito je također izvjesno da je i boja s oznakom crvena dobijena iz iste osnove, a nije isključena mogućnost i da imenica krv ima zajedničku poveznicu.

Ukoliko se uporede oblici iz litavskog (kirmis), sanskrta (krmis) i ie. pretpostavljenog oblika (*krmi-), jasno je da je početno pie. k- u slavenskim jezicima prešlo u č- po zakonu prve palatalizacije, da je naredno -i- prešlo u mehki poluglas ь (kako uporednicu potvrđuje litavski), dok je -m- disimilirano u -v-, kao što to pokazuje npr. i oblik rednog proja prvi, za koji stoji latinska uporednica primus, dok je finalna skupina -is dala također mehki poluglas ь. U svijesti govornika nije postojala osviještena veza između crva i crvenog u odnosu na posuđeni oblik iz osmanskoturskog krmez ili krmezli, pa je navedena riječ ušla u fond leksema kojima se obilježava ili sama crvena boja ili se njome izražava prisustvo kategorije „crvenosti“.

Znatno kasnije, u savremeni bosanski jezik ušao je i oblik grimiz i grimizan, koji upravo znači isto što i krmez i krmezli. Iako je i ovaj oblik u vezi s arapskim qirmiz, može se zaključiti da je takav oblik usvojen preko nekih drugih jezika iz kojih je kasnije, posredstvom adaptacije, ušao i u bosanski leksički sistem.

Gledajući film Grimizne rijeke, može se zamišljati kako mistična grimizna boja prelazi u zastrašujuću krmeznu.

***

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.