Životne situacije i prilike iznjedre često jezičke bisere koji su nastali ranije, u prethodnim generacijama, pa se događa da ih kasnija pokoljenja u sličnim prilikama upotrebljavaju a da se o tome gotovo uopće ne razmišlja ,već se u sličnim okolnostima ponavljaju.
U slučaju kada osoba nije u stanju promijeniti svoj inferioran položaj u odnosu na drugog, koji je u povoljnijoj situaciji i od koga prvi zavisi, kad takvom treba povlađivati i tetošiti ga, moguće je takvo stanje oportunistički iskazati frazemom: „krmka nizdlaku“. Slična navedenoj jeste i frazeološka jedinica „ići kome nizdlaku“ te je po semantičkoj bliskosti slična izrazu „krmka ili krmku nizdlaku“, gdje je konstrukcija s imenicom krmak stilski markiranija zbog veze navedene životinje s osobinom koju neko posjeduje i od koga se zavisi. Kad se tome doda semantička korelacija s čekinjastom dlakom, izraz je još markantniji, a naročito stoga što je dlaka upotrijebljena metonimijski. Frazemska jedinica „ići kome nizdlaku“ također je efektna, ali je blažeg emotivnog i konotativnog naboja. Nasuprot njoj stoji frazema suprotnog značenja: „ići kome uzdlaku“, gdje se pokazuje upravo suprotstavljeni stav neke osobe spram druge.
Sličnu situaciju slikovito je opisala Ljeposava u Đekni, kazavši jednu oportunističku rečenicu Radosavu, koji je trebao ići Joksimu, najgorem šljamu u selu: „Što god ti reče, ti š njim lijepo...“, odnosno drugim riječima: „Krmka nizdlaku!“
Inače, pisanje prijedložno-padežnog izraza „niz dlaku“ ili „uz dlaku“ u normi nije jedinstveno riješeno, pa se može pisati kao dvije ili kao jedna riječ (niz dlaku ili nizdlaku odnosno uz dlaku ili uzdlaku).
A doći vrijeme i nanijet će okolnosti kad će se prestati povlađivati te će biti „krmku uzdlaku“.
***
Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.
