Tvorba pridjeva od imenica ženskog roda u bosanskom jeziku vrši se sufiksima na različite načine. Zanimljiv fenomen predstavlja pitanje odnosa sufiksa -ov- / -ev- i -in- u izvođenju pridjeva koji se grade od imenica ženskog roda. Načelo u ovoj tvorbi jeste da sufiks -ov- / -ev- dolazi kao nastavak kod imenica muškog roda, dok sufiks -in- dolazi kod imenica ženskog roda (čovjek-ov, vrapč-ev, učenik-ov; žen-in, kćerk-in, košut-in).

„Problem“ nastaje kada treba objasniti kada se sufiks -ov- / -ev- dodaje u tvorbi pridjeva izvedenih od imenica ženskog roda: bukva – bukovo, trešnja – trešnjev, smokva – smokov, šljiva – šljivov, višnja – višnjev, tikva – tikovo (mada u navedenom slučaju može biti i nekih drugih varijacija), maslina – maslinovo, lipa – lipov, jela – jelov, smrča – smrčev, breza – brezova itd.

Na prvi pogled može se primijetiti semantička razlika u tipologiji imenica, s obzirom na to da se sufiks -ov- / -ev- dodaje kod nekih imenica ženskog roda koje mahom obuhvataju fitonime, riječi kojima se imenuju biljke i označavaju svojevrsnu gradivnost. Također, pridjev tvoren od ženske imenice sufiksom -in- uglavnom se odnosi na značenje pripadnosti, dok onaj koji je tvoren od sufiksa -ov- odnosi se na značenje porijekla po oznaci tvari: lipov med, maslinovo ulje, tikovo ulje, bukova daska, Trešnjev bunar (istoimeni naziv jedne zbirke pjesama Dž. Jahića Azizova), brezovo sedlo...

Iz navedenih pridjeva mogu izvesti imenice sufiksom -in-a, kojima se označava gorivo ili građa od date osnove odnosno korijena riječi: bukovina, jelovina, smrčevina, brezovina, trešnjevina... Moglo bi se zaključiti da sufiks -ov- / -ev- ima šire značenjsko polje u izvođenju novih riječi, zbog čega se ovaj sufiks koristi u navedenim slučajevima, iako njegova distribucija kod pridjeva izvedenih od imenica muškog roda ne poznaje formalnu razliku u odnosu na ženski rod, kako to pokazuju primjeri: grabov, hrastov, borov, platanov, kestenov, jahorov, klenov, jasenov itd.

Treba li napominjati da se i iz ovih oblika izvode riječi koje označavaju građu ili gorivo: grabovina, hrastovina, borovina, brestovina, klenovina...

U onomastičkoj građi zabilježen je također nemali broj primjera u kojima toponimi nose imena po nazivima neke dominantno rasprostranjene biljne kulture: Bukovica, Jasenovac, Grabovac, Grabovica, Brezovac, Brezovica, Lipovica...

+++

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.