Stotine hiljada glasačkih listića proglašeno je nevažećim na Općim izborima 2022. godine. Najviše u utrci za Parlamentarnu skupštinu i za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. I svi se pitaju kako je moguće da je toliko listića otišlo u nepovrat.

Mnogo je razloga zašto znatan procent glasova završi kao nevažeći. Generalno se smatra kako je riječ o tri skupine razloga za generiranje nevažećih glasova.

1) Može biti riječ o takozvanim protestnim glasovima, odnosno o praznim ili bijelim glasovima. U takvim slučajevima glasač svoj glas daje fikcionalnom liku ili nepostojećem kandidatu čije će ime dopisati, može prekrižiti dio glasačkog listića ili cijeli list, može odlučiti da ne označi nikoga na njemu, da ga ostavi praznim, Također, glasači ponekad namjerno oštećuju glasački list kojeg komisija poslije proglašava nevažećim.

2) Glasački listić može biti “pokvaren” slučajno, odnosno nenamjernom greškom glasača. Naprimjer, izborom više kandidata s različitih lista ili popunjavanjem glasačkog listića na način koji prilikom brojanja komisiju može dovesti u dilemu. Ponekad glasači na listiće upisuju i svoja imena, odnosno potpisuju se, što također listić čini neispravnim. Glasački listić može biti oštećen i olovkom, razlivenom tintom ili pečatom što komisiju koja broji dovodi u dilemu pa može odlučiti da takav glas ne prihvati.

3) Glasački listić može postati nevažećim i putem izborne prevare, kada članovi komisije ili neko drugi namjerno dopisuju i oštećuju glasačke listiće kako bi bili proglašeni nevažećim.

Pogrešno ispunjenih i protestnih glasačkih listića ima na svim izborima širom svijeta. Naprimjer, na ovogodišnjim izborima u Australiji našlo se 5,19 posto takvih listića, a u Italiji  4,54 posto, također ove godine. U Portugalu su na posljednjim izborima registirali 2,63 posto nevažećih listića, u Mađarskoj 1,16 posto, u Srbiji 2,96 posto, u Češkoj 3,53 posto, u Japanu 2,98 posto a u Brazilu 10,54 posto. Na izborima za predsjednika Francuske 2022. godine u drugom izbornom krugu bilo je ukupno 8,66 posto nevažećih i praznih listova.

U Bosni i Hercegovini taj procent nije identičan na svim izbornim nivoima. Zasad je najviše nevažećih listića na aktuelnim izborima bilo u utrci za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine (8,65 posto), za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 6,74 posto, za Parlament Federacije BiH 7,8 posto, za predsjednika Rs 5,55 posto, za narodnu skupštinu Rs 5,54 posto, a za skupštine kantona 6,59 posto.

Ipak, ove će godine, čini se, biti mnogo manje nevažećih listića nego što je to bilo u prethodna tri izborna ciklusa. Prema dosadašnjim podacima registrirano je ukupno 419.849 nevažećih listića za šest nivoa vlasti (Predsjedništvo BiH, Parlamentarna skupština BiH, Parlament Federacije BiH, Predsjednik Rs-a, Narodna skupština Rs-a i kantonalne skupštine). S obzirom na količinu neprebrojanih listića, moguće je da će ukupan broj dosegnuti između 450.000 i 470.000.

Uvidom u statistiku prethodnih izbornih ciklusa može se uočiti da su prije četiri godine registrirana 526.423 nevažeća listića, prije osam godina 545.020, a prije dvanaest godina 485.843. Drugim riječima, velika je prilika da će, i pored visokog procenta nevažećih listića, ukupan broj biti najmanji na Općim izborima održanim od 2010. godine do danas.