Neispunjena želja Asima Horozića, najvećeg bh. kompozitora, koji je 1. oktobra preminuo u 65. godini, bila je da dovrši još jednu operu. Teško narušenog zdravlja, priželjkivao je da dočeka premijeru „Derviša i smrti“, no ovo grandiozno djelo u najavi ostalo je nedovršeno.

„Do zadnjeg daha živio je muziku. Radio je. Unazad mjesec dana govorio je da ima želju da završi operu Derviš i smrt. Nije to dočekao. Neki će dijelovi nekada možda i biti izvedeni, ali ostaje veliki žal zbog preranog odlaska kompozitora svjetskog glasa, koji u našoj sredini, za života, nije bio dovoljno prepoznat i cijenjen“, navodi na početku razgovora za Stav prof. dr. Selma Porobić, Horozićeva dugogodišnja saradnica i uposlenica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli koja se u razgovoru osvrnula na Horozićev značaj i djelovanje.

Pitanje državne imovine jedno je od najsloženijih i najvažnijih političkih tema postdejtonske Bosne i Hercegovine, za čije se razumijevanje nužno vratiti u ranije historijske razdoblje i analizirati negativne procese promjene vlasništva nad zemljištem na štetu Bošnjaka. U tom kontekstu razgovaramo s dr. sc. Izetom Šabotićem, čije je jedno od polja istraživanja agrarne reforme već 20 godina.

Ovaj historičar i redovni profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli poručuje da je veliki dio današnje državne imovine bio je privatno vlasništvo Bošnjaka.

„O kakvoj se uzurpaciji imovine i ekonomskom slabljenju radilo, najbolje potvrđuje činjenica da je 'agrarnom reformom' zahvaćeno ukupno 1.175,305 ha zemlje, što je više od 20 posto ukupne površine Bosne i Hercegovine. Da se radilo o otimačini i pljački, a ne o 'agrarnoj reformi', najbolje ukazuje činjenica da je država 1 ha zemljišta otkupljivala za svega 38 dinara, a najmanja tržišna cijena je bila 2.500 dinara, što je svega 1,5 posto od stvarne cijene. Podvala je urađena i činjenicom da je svega pet posto otplatnih sredstava bilo u gotovini, a ostalo su bile obveznice koje su plaćane u vremenskom periodu od 43 godine“, naglašava dr. sc. Izet Šabotić.

Elvir Resić piše analizu uoči kongresa najveće bosanskohercegovačke stranke te naglašava da je SDA konstantna snaga s kojom im se valja hrvati

„Ako bi analitičari našli vremena i volje, vidjeli bi da je naše društvo u proteklih dvadesetak godina proizvelo na desetine političkih projekata, koji su jedni od drugih preotimali glasove i kratkotrajnu popularnost, a kojih danas ili više nema ili su potpuno beznačajni, a da SDA, baš u periodu kako je vodi aktuelni i budući predsjednik, konstantno dobija najveću podršku biračkog tijela i pobjeđuje iz jednog u drugi izborni ciklus“, piše Resić.

Ajdin Huseinspahić otkriva koje su crvene linije bošnjačke politike koje treba ili podvući ili nema ni Bošnjaka ni države te ukazuje na tri pitanja od kojih uveliko zavisi sudbina BiH i Bošnjaka, i to: pitanje Izbornog zakona, Ustavnog suda BiH i državne imovine.

Sejo Omeragić piše svoja dramatična sjećanja na herojsku borbu Armije R BiH te ustvrđuje da je danas previše onih koji okreću glavu od časne i herojske odbrane Bosne i Hercegovine, a kao da je malo onih koji se sjećaju epskih bitaka Armije RBiH od Sarajeva, preko Teočaka, Mostara, Brčkog, Bihaća...

„Agresiju na Bosnu i Hercegovinu pamtim i živim s tim vremenima. Napisao sam više od šezdeset ratnih reportaža i desetine drugih tekstova o ratu. Počesto se sjetim tih boraca s kojima sam bio u rovovima i osjećao se uzvišeno uz njihove hrabre duše. Vraćajući se nakon nekoliko mjeseci na ista ratišta, saznavao sam da su neki poginuli u stalnim bitkama, da su drugi ranjeni. To je bilo veličanstveno vrijeme kada smo sanjali slobodu“, piše Omeragić te ispisuje sjećanja na one koji su s nevjerojatnim elanom bili spremni na borbu za svoju Bosnu.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Faris Nanić: Bošnjačka duboka država spin je bez pokrića, ali ima nešto puno gore

POLITIKA
Elvir Resić: SDA je konstantna snaga s kojom im se valja hrvati
Izet Šabotić: Veliki dio današnje državne imovine bio je privatno vlasništvo Bošnjaka (INTERVJU/ Razgovaro: Sanadin Voloder)
Alma Arnautović: Idem na sud, a ne znam s kim Socijaldemokrate misle praviti vlast u Tuzlanskom kantonu (Razgovor s Enverom Bijedićem)
Edo Demirović: Kako je Adem Ljajić još jednom oduševio bošnjačku, a ražalostio srpsku javnost
Adnan Hamdov Pejčinović: Crnogorci pred institucionalnim gašenjem
Bojan Budimac: Zašto je otkazan filmski festival u Antaliji
Osman Softić: Ujedinjenje nepomirljivih islamskih ideoloških i političkih opcija u Indoneziji

KOLUMNE
KATEDRA ZA POLITIČKU PISMENOST: Ovo su crvene linije: Ili ih podvući ili nema ni Bošnjaka ni države (Ajdin Huseinspahić)
HAZNA AŠKA: Sve je određeno, kako sada da postupimo u odnosu na to? (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)
KRIVO SRASTANJE: S Mešinim rođakom u mahalskom sokaku (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Minijaturna knjiga (Irfan Horozović)

DRUŠTVO
Alma Arnautović: Bio je skromni velikan, izvodili su ga u cijelom svijetu, opera „Derviš i smrt“ mu je bila neispunjena želja (O Asimu Horoziću kroz razgovor sa prof. dr. Selmom Porobić)
Sejo Omeragić: Veličanstveno vrijeme borbi i snova o slobodi
Alija Hodžić: Bošnjačka nacija rezultat je uzajamne suglasnosti politike i historiografije
Nedim Hasić: Kotor-Varoš, odbrana i posljednji dani
Alen Kalajdžija: Vala ne valja kad se uhelaći ukalufljeni oblik abahije
Jakub Salkić: Trakovu kulu od 1.000 četnika odbranila su dva čovjeka s dvjema puškama
Amina Šećerović-Kaşli: Tradicionalna nošnja uvijek će biti moderna (O poslovnoj inicijativi Lejle Radović i Ajle Resić-Džanbegović)
Mirza Abaz: Moj cilj je kvalificirati se na Olimpijske igre 2026. godine u Milanu (O sportskom uspjehu brzoklizača Tarika Omeragića)
Izet Perviz: Najstarija hercegovačka džamija

KULTURA
Safet Sarić: Roman o mističnoj Katarini neumorno golica znatiželju (O knjizi Ibrahima Kajana)
Almir Zalihić: Rasipnička raskoš simbola (O pjesništvu Mirsada Sijarića)
Kenan Šurković: Motivi bosanskih gradova u slikarstvu Popovića, Mazalića, Švrakića i Radulovića

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA
- Franjevci su u Bosnu poslani kao inkvizitori da zatru bosanske krstjane
- Bošnjačke seljačke bune, sarajevske gradske milicije, Dubički rat i Prvi srpski ustanak
- Otkud nišan na dubrovačkoj palači Sponza