Za „Stav“ govori Dženan Selimbegović, kandidat SDA za načelnika Općine Stari Grad Sarajevo. Izbori u Općini Stari Grad Sarajevo raspisani su nakon što je izglasano nepovjerenje dosadašnjem načelniku Ibrahimu Hadžibajriću, koji je uhapšen u okviru akcije „Start“ i koji se tereti za krivična djela organizirani kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, pranje novca te primanje i davanje dara. Kako je odlučila Centralna izborna komisija, prijevremeni izbori bit će održani u nedjelju, 29. oktobra.

„Država je naša kuća, a kuća je sigurna koliko su joj temelji zdravi, Stari Grad može i treba drugačije“, s naslovnice „Stava“ poručuje kandidat SDA.

 „Ibrahim Hadžibajrić je bio načelnik Općine Stari Grad od 2008. godine. I da, tačno je da je prešao stranački put od SDA, preko SBB-a, do nezavisnog kandidata, a onda i vlastite stranke. Njegov primjer u tom smislu nije usamljen u Bosni i Hercegovini, ali treba priznati i da je bio jedan od najdugovječnijih načelnika općina. Sistem neposrednog izbora načelnika općine daje određenu vrstu prednosti aktuelnom načelniku u njegovom reizboru jer on ipak četiri godine radi, raspolaže budžetom i postiže neke rezultate. Međutim, dugotrajna vlast može dovesti do određenih anomalija u načinu njene primjene, a na što je SDA u konkretnom slučaju Starog Grada kontinuirano skretala pažnju, dok su neki drugi, koji su danas najglasniji, okretali glavu. To je na kraju u slučaju Ibrahima Hadžibajrića dovelo do poznatog epiloga – „trojku“ u Starom Gradu u potpunosti je ogolilo, tj. njihovu nedosljednost i neprincipijelnost. Sada je došlo vrijeme da pokažemo da se može i treba drugačije“, govori SelimBegović.

Murphyjeva i Sattlerova kolonijalna ekonomija funkcionira po principu „mi vama vlast, vi nama vaše resurse“, piše Faris Nanić.

„Šta reći o ovom nečuvenom ispadu ambasadorskog dvojca? Osim da predstavlja javan početak stvarnih zahtjeva u zamjenu za podršku dolaska na vlast. Iza ovih slijede zahtjevi za privatizaciju 'BH Telecoma', željeznica, prirodnih dobara, koncesije autocesta, dok hrvatsko-srpski 'investitori' čekaju“, piše Nanić.

Bane Jovanović i Bojan Ostojić iz Zvornika napali su i pretukli Senada Sejfića, kojeg su ispred mjesne džamije u Gornjoj Kamenici kod Zvornika prvobitno okružili automobilima. Nakon napada, policija je privela napadače, a Safet Mehmedović svjedok je premlaćivanja i čovjek koji je pokušao odbraniti napadnutog. Opisujući dramatična dešavanja od 3. septembra, Mehmedović je u razgovoru za Stav izrazio nadu da će sistem u entitetu Rs reagirati i kazniti počinitelje ovog gnusnog događaja. U suprotnom, naveo je da su bošnjački povratnici primorani da se sami zaštite i samoorganiziraju.

Da podsjetimo, krvavom napadu u Dolini grobnica prethodila je manifestacija „Birčanska jagnjijada“, koju komšije srpske nacionalnosti tradicionalno organiziraju u Borogovu, selu  između Osmaka i Zvornika. Tokom manifestacije koja bi trebalo da predstavlja okupljanje na kojem će se iskazati kulinarske i sportske vještine nadmetalo se, izgleda, i u pijančenju i isticanju četničke ikonografije, a događaju su prisustvovali i istaknuti političari iz bh. entiteta Rs: Milorad Dodik, Jelena Trivić, Radovan Višković, kao i pojedini načelnici općina.

„Stav“ donosi javnosti gotovo nepoznat „Podsjetnik” Mustafe Softića, gradonačelnika Sarajeva za vrijeme njemačke okupacije, u kojemu on iznosi da su Nijemci i ustaše htjeli su Sarajevo predati četnicima. Nevjerovatna je životna priča Mustafe Softića. Ustaše su ga postavili za gradonačelnika Sarajeva, iako nije želio da prihvati poziciju, četiri puta podnosio ostavku, i na kraju ga Maks Luburić osudio na vješanje. S četnicima potpisao sporazum, ali po cijenu života nije pristao da ih ustaše puste u Sarajevo. Pomagao je Narodno-oslobodilački pokret, sarađivao s Valterom Perićem, a komunisti ga, čim su ušli u grad, osudili i poslali u zatvor.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Filip Mursel Begović: Ronaldo i Neymar mogu igrati, Izetbegović ne bi trebao govoriti za Arabiju

POLITIKA
Sejo Omeragić: Igra krvavog novca oko Bosne i Hercegovine
Faris Nanić: Murphyjeva i Sattlerova kolonijalna ekonomija
Adnan Hamdov Pejčinović: Sinhronizirani napadi na kralja Tvrtka
Dženan Selimbegović: Država je naša kuća, a kuća je sigurna koliko su joj temelji zdravi, Stari Grad može i treba drugačije (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Elvir Resić: Pravda nije prirodno stanje, za nju se treba izboriti
Alija Hodžić: Tražili su jedinstvo “razdvojenog naroda”, i Obradović i Gaj prepoznaju Bošnjake kao zaseban narod
Bojan Budimac: Tursko-ruski ekonomski odnosi postižu nove rekorde
Osman Softić: Rasturanje Pakistana: Višestruki izazovi separatizma i terorizma prijete dezintegracijom nuklearne sile

KOLUMNE
KATEDRA ZA POLITIČKU PISMENOST: Naši „fini istraživači“ za Tvrtka kažu da je svačiji, čime postaje ničiji (Ajdin Huseinspahić)
KRIVO SRASTANJE: Pisaca nam, srećom, ne fali, a za hljeb nasušni nekako ćemo se snaći (Sadik Ibrahimović)
HAZNA AŠKA: Nećeš da se pokoriš Allahu Uzvišenom, pokorit ćeš se pred vratima dunjalučkih vladara (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Sastajalište (Irfan Horozović)

DRUŠTVO
Mirza Abaz: Uz Hasana Čengića je pravljena historija, on jeste i treba biti uzor
Alma Arnautović: Krkani su Senada nemilosrdno udarali, sjedio je bespomoćan u autu
Jakub Salkić: Nijemci i ustaše htjeli su Sarajevo predati četnicima (Podsjetnik Mustafe Softića)
Amir Telibećirović: Teorije samozvanih ljevičara o sarajevskom kičeraju i bosanskom srednjovjekovlju
Alen Kalajdžija: Krmka nizdlaku, makar falilo čiste have
Edo Demirović: Kada bismo imali sistem, svake Olimpijske igre bismo se radovali
Izet Perviz: Džamija bez munare

KULTURA
Nedim Hasić: Kosmička i ovozemaljska pravda su na našoj strani i – niko više! (Razgovor sa Zlatkom Topčićem)
Kenan Šurković: Motiv bošnjačke baštine u srpskom građanskom slikarstvu
Jasmin Hodžić: Nerukotvorni spomenici Aleksandra Puškina i Muhameda Elezovića
Hasan Eminović: Za Ljubovićima su uzdisale Dubrovčanke, bili su omiljeni među sultanima, a Omerika nam napokon otkriva njihov svijet

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA
- Bosanski na jezicima svijeta
- Bosna je prva država na Balkanu, prvi bosanski ban bio je Borić
- Vratite Primorje Sandžaku hercegovačkom, svi ćete biti pomilovani
- Budimpešta je u 17. stoljeću bila obična „bošnjačka varoš“, ali onda počinje stradanje i pokrštavanje
- Kada su Bošnjaci bili većina u Užicama, Kninu, Vrgorcu, Iloku, Sremskoj Mitrovici, Budvi...
- Tradicionalno bošnjačko društvo: Begovi i age, esnaflije i muhtari, balije i težakbaše
- Antun Radić 1900. dokazuje: Ništa se nije promijenilo u hrvatskom odnosu prema Bošnjacima