Naslovnicu 370. broja sedmičnog lista “Stav” nosi Nezim ef. Halilović Muderris, s kojim smo vodili ramazanski intervju. Govorio je o iftarima svog djetinjstva, danu 4. muslimanske slavne brigade, političkoj situaciji u BiH, društvenim mrežama, ali i o smrti djeteta, najvećoj tragediji koja može pogoditi roditelja.

“Imam dva zeta, imam dva sina, imam šestero unučadi, među njima pet dječaka, faktički još pet boraca. Tako da sam siguran da će naše domovine, inšallah, biti, ali treba svi da se uozbiljimo, da popravljamo stanjem, da animiramo dijasporu pred predstojeće izbore jer ona može da bude prevaga. Pravi je keramet kako uopće ima države Bosne i Hercegovine. Jer da ona počiva na odlučnosti političara koji se često konfrontiraju među sobom, Bosne ne bi bilo. Da opstaje na našem moralu, nas koji tumačimo vjeru, a nerijetko odstupamo od toga, ne bi je bilo, ne bi je bilo da je do nas koji idemo u džamiju a ne selamimo se. Ne bi je bilo da ovisi o moći bogatih Bošnjaka koji se s prezirom odnose prema svojim radnicima pa ovi moraju ići vani i raditi zadnje poslove s bijesom u prsima. Zato je to keramet što je uopće imamo, to je samo Allahovo davanje”, kazao je Muderris.

Oktobarski izbori velika su bitka za Bosnu i Hercegovinu. Probosanska politika krenula je iz dugogodišnje defanzive u uspješne ofanzive.

“Pred nama je važna izborna godina u promijenjenim međunarodnim okolnostima i uvođenjem snažnih ekonomskih sankcija Rusiji, koja čak ni za vrijeme SSSR-a nije bila izoliranija kao sada, dok Zapad ni za vrijeme hladnog rata nije bio jedinstven kao što je danas. Ovo će utjecati i na Zapadni Balkan, gdje će Evropska unija tretirati širenje ruskog utjecaja kao prijetnju cijelom evropskom sigurnosnom poretku. To je i ujedno historijska prilika za probosanske snage da iskoriste novi poredak u korist Bosne i Hercegovine. Činjenica da nije usvojen novi izborni zakon znači da će Željko Komšić biti vjerovatno novi-stari član Predsjedništva BiH”, stoji u analizi Ermina Zeca.

Također, u novom broju donosimo i analizu popisa stanovništva u Sjevernoj Makedoniji, s posebnim osvrtom na status Bošnjaka u ovoj zemlji.

“Popis stanovništva donio je metodološku promjenu kada je u pitanju bosanski jezik jer opcija bošnjačkog jezika nije bila moguća, a broj Bošnjaka i govornika bosanskog se poklapa. Takav rezultat poziva na veću odgovornost predstavnike Bošnjaka u Makedoniji i institucije u domovini da ulože više truda u povećanje zastupljenosti bosanskog jezika. Iz bošnjačke zajednice poručuju da rezultati pokazuju da je udio Bošnjaka u blagom rastu, s 0.84 posto iz 2002. godine na 0.87 posto od rezidentnog stanovništva 2021. Isti je procenat kada se uračuna dijaspora. Najveće zadovoljstvo Bošnjaka jeste činjenica da se 0.85 posto stanovništva izjasnilo da im je bosanski maternji jezik.”

Almir Mehonić je, s druge strane, analizira rezultate izbora u susjednoj Srbiji. Detaljno je pisao o “sandžačkoj kvadraturi tri politička kruga”.

“SPP je svoj rezultat za skoro 900 glasova povećala u Novom Pazaru, isto toliko i u Tutinu, zatim za oko 500 glasova u Sjenici, a pad od skoro 1.000 glasova imala je u Prijepolju, dok je u Priboju i Novoj Varoši imala neznatan rast. Nekoliko je faktora utjecalo na dobar rezultat SPP-a na ovim izborima. Prije svega, bila je to pojava novog lica kao lidera stranke. SDA Sandžaka nastavila je i u ovim izborima da gubi biračko tijelo. Ova najstarija politička organizacija Bošnjaka u Sandžaku ovaj je put na nivou Sandžaka izgubila skoro pa 4.000 glasova. Sandžačka demokratska partija i Rasim Ljajić možda su i najveći gubitnici ovih izbora. Izgubili su sigurno više od 10.000 glasova i pretrpjeli najveći politički poraz u posljednjih desetak godina.”

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

SADRŽAJ

UVODNA RIJEČ
Faris Nanić: Rusko-srpska matrica preventivnih genocida

POLITIKA
Ermin Zec: Probosanska politika krenula je iz dugogodišnje defanzive u uspješne ofanzive
Almir Mehonić: Sandžačka kvadratura tri politička kruga
Nezim ef. Halilović Muderris: Keramet je, kakvi smo, što uopće ima države Bosne i Hercegovine (INTERVJU/Razgovarao: Nedim Hasić) 
Sanadin Voloder: Broj Bošnjaka povećan, dobijena borba za bosanski jezik
Armin Hodžić: Viktor Orban – od Sorosevog studenta do neprikosnovenog diktatora
Dean Džebić: Svijet je dobio novog Saddama
Bojan Budimac: Teško do mira u Ukrajini
Mustafa Drnišlić: Boro Kontić: Stereotipni Yugo šaptač iz zadnje klupe
Osman Softić: Ko ruši vladu Imrana Khana
Amir Telibećirović: Nevidljivi teror nad svima nama

KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Gladan gladnom vjeruje, ali kakva korist (Sadik Ibrahimović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Ležali su razbacani svuda pored puta (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: O, ugledniče, donijet ću ogledalo (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/Priredio: Šaban Gadžo)

DRUŠTVO
Velija Hasanbegović (fotografije): Tragovi rata još žive u Sarajevu
Alosman Husejnović: Nad razrušenim bijeljinskim džamijama u februaru 1996. godine
Izet Perviz: Trinaest dželata i osam naredbodavaca
Elnur Salihović: Godišnji potencijal zekata na globalnom nivou jeste između 200 do 600 milijardi američkih dolara (INTERVJU/Razgovarao: Sanadin Voloder)
Mirza Abaz: “Kreativna sufara” pomagalo novog doba za učenje arapskog pisma
Muamer Tinjak: Centar koji olakšava i uljepšava studentski život (INTERVJU/Razgovarala: Amina Šećerović Kasli)
Alma Arnautović: Uskoro otvaranje prvog centra za autizam u BiH
Amir Sijamhodžić: Od otpada spasio vrijedni stari novac
Ammar Kulo: Tomba iz Olova
Izet Perviz: Skender-pašin san o Sarajevu