Ima nekih leksema koje na prvi pogled odudaraju od bosanske jezičke tradicije, narušavajući princip očuvanja suglasnika h. Jedna odnosno dvije takve riječi jesu lekseme: strȁva, izuzetno etnolingvistički markirana riječ, i stráva, koja ima više značenja. Prva riječ označava drevnu vještinu u kojoj se olovo zagrijava do tekućeg agregatnog stanja, nakon čega se salijeva u vodu iznad, velikom najčešće crvenom boščom, pokrivene glave osobe koja je doživjela neki strah, šok, užas, uz ponavljanje nekih „svetih“ riječi i molitava. Ovaj postupak predstavlja jedno od izuzetno važnih etnoloških pojava u našoj kulturi, a posebno je zanimljivo to što oni koji vrše ovaj obred čuvaju tajnu učenja koja se prenosi s koljena na koljeno, naročito među ženama. Također, zanimljiv etnološki fenomen predstavlja činjenica da je ovaj običaj u sinkretizmu balkanskih drevnih naukovanja zaogrnut i islamskim velom. (Nije mi, nažalost, poznato da je iko pisao o ovoj temi iz perspektive etnoloških nauka u domeni onoga što se konkretno uči, broji, baja prilikom izvođenja ovog svojevrsnog apotropejskog čina!, izuzev nekih općepoznatih pojava učenja tzv. kul'euzeta, a što bi bilo izuzetno važno uraditi u dogledno vrijeme dok običaj nije potpuno iščezao). Za ovaj čin postoji jezička kolokacija: saljevati ili salijevati stravu, a neki istraživači spominju i muslimanskobošnjački običaj salijevanja strahe (Duranović), iako je sigurno rasprostranjeniji izraz strava, iako nije isključeno da je riječ o analoškom zamjenjivanju. Druga leksema – stráva ima više značenja i uglavnom se veže za teški pretrpljeni strah, jezu ili grozotu, a može se odnositi i na jedan, možda danas arhaičniji naziv za filmski žanr – horor, za koji postoji sintagma: filmovi strave i užasa. Nije uobičajen izraz stráha u navedenim primjerima, kao ni sintagma film strahe i užasa. No, i strȁva i stráva vode porijeklo od zajedničke osnove koja se veže i za strah, iz kojeg se formiraju brojne izvedenice: strašiti, strašilo, strašan, strahota, strašiv, prestrašen, neustrašiv itd., dok se u vezi sa stravom vežu izvedenice prestraviti, prestravljen, prestravljenost itd. Naime, Skok upozorava da su neki etimolozi ove lekseme povezivali s onim što se označava glagolom stradati, dok je uvjerljivije mišljenje da se dovodi u vezu s onim što označava glagol tresti, čija se osnova mijenja prijevojem vokala, a koja se može dovesti u vezu s riječima treperiti, trepet (odakle dolazi sačuvana kolokacija: strah i trepet!). Na osnovu toga, ako se može prihvatiti mišljenje da je osnova tresti, moglo bi biti da su na osnovu dodani različiti afiksi: prefiksalni formant s-, zatim sufiksalni formant -s, koje je dalo -h (odakle je došao strah), kao i formant -v-a (odakle je izvedena strava), iz kojih se kasnije razvijaju različite tvorenice, pri čemu obje vrlo blisko korespondiraju jedna s drugom zbog njihove zajedničke značenjske popudbine. Prema kazanom, iako i strah i strava imaju blisko značenje, ove riječi ipak pojedinačno pokrivaju specificirana značenja, što ne samo da pokazuju posebno izvođene tvorenice, nego i kolokacije kao i njihova specificirana značenja. Zato neće biti naodmet žargonski reći da su i strava i strah strava riječi. I vjerovatno je bliže istini da su oblici s -h- primarniji, čemu svjedoče nešto starije izvedenice.

***

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.