Nekidan za uho zapade pjesma Behute, koju izvodi neka moderna pjevačica u nekom tzv. popularnom stilu. Ono što je zanimljivo jeste i to da pjesma ima regionalnu popularnost, baš zanimljivo, s riječju u jakoj poziciji teksta – u naslovu i refrenu – koja je i danas prisutna u bosanskoj kolokvijalnoj praksi, a naročito u izrazu „biti u behutu“, pokazujući još uvijek živo prisustvo orijentalizama u bosanskom govornom idiomu. Ono što zapinje za uho jeste i to da je ova riječ u široj upotrebi, uvjetno kazano, nebosanski akcenatski obojena, kako pokazuju paradigmatski oblici: bȅhūt: bȅhūta, bȅhūtu, bȅhūtom..., dok u bosanskoj akcenatskoj praksi oblik glasi bèhūt: behúta, behútu, behútom i sl. (kao što se može čuti umjesto pravilnijeg sevdáha, sevdáhu, sevdáhom... a ne sȅvdāha, sȅvdāhu, sȅvdāhom...). Međutim, u obliku vokativa obje ove riječi imaju silazni akcent na prvom slogu: bȅhūte, sȅvdāhu.
Što se tiče porijekla i značenja ove riječi, imenica behut, prema podacima koje daje Škaljić, u bosanski je posredno došla preko turskog iz perzijskog jezika, značeći „onesviješten“, „obeznanjen“, tj. „biti izvan sebe“. Zanimljivo je da je ova riječ dobila i pomjereno značenje, tičući se sna, što je povezano sa svojevrsnom onesviještenošću pa se može čuti da se dijete npr. ubehutilo značeći ne samo da je zaspalo, već da je i prestalo s plačem, koji je izazvan nekim podražajem. Riječ je svakako stilski markirana.
***
Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.
