Politička kriza u Bosni i Hercegovini dodatno je pojačana danas nakon što su neki od ovadšnjih medija objavili da je Evropska komisija zaustavila isplatu 125 miliona eura koje su entiteti u BiH trebali dobiti kao pomoć za oporavak od posljedica pandemije.

Iako se u nekoliko članaka špekulira da je razlog obustave netransparentno trošenje sredstava iz prve tranše, kao i trošenja za namjene koje nisu odobrili zvaničnici iz Brisela, vjerovatnije je kako je pomoć stopirana nakon što je tokom sedmice iz Bruxellesa stiglo upozorenje da bi sankcije mogle biti odgovor na secesionističku politiku vlasti entiteta Republika Srpska.

Evropska komisija i vlasti BiH su u decembru 2020. potpisali sporazum o paketu pomoći, vrijednom 250 miliona eura, namijenjenom entitetima Federaciji BiH, RS-u i distriktu Brčko. Polovina tog iznosa isplaćena je 2021., a ostatak je trebao biti prebačen na račune u BiH tijekom januara ove godine, no to se nije dogodilo, a neizvjesno je kada i hoće li uopće taj novac biti isplaćen. BiH je do sada iz evropskih fondova dobila pomoć od 345 miliona eura za suočavanje s posljedicama pandemije prouzročene koronavirusom.

EU je iskoristila mehanizam sankcija pomoći Bosni i Hercegovini zbog negativne, zapaljive  retorike podjela koju već mjesecima koriste lideri Republike Srpske a koja je kulminirala tokom proslave 9. januara. Ustavni sud BiH je obilježavanje tog dana proglasio neustavnim, no rukovodstvo bosanskih Srba i dalje ga obilježava, uz učešće vojske i policije. Ove godine su na proslavu stigle i delegacije Srbije, Rusije i Kine pa se parada pretvorila i u diplomatski skandal.

Uoči obilježavanja 9. januara, Bošnjaci povratnici u RS svjedočili su brojnim provokacijama i uvredama koje su se ogledale u pjevanju nacionalističkih pjesama, te veličanju osuđenih ratnih zločinaca. Incidenti su zabilježeni u Bijeljini, Janji, Gacku, Foči i Prijedoru.

"Generale, nek je tvojoj majci hvala", skandiralo se 8. januara na ulicama Prijedora, na sjeverozapadu BiH. Okupljene osobe su pjevale i pjesme posvećene Ratku Mladiću, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i ratne zločine.

Zbog takvih događaja, blokade rada državnih institucija i političkih koraka koje vode direktno u secesiju entiteta, rat postaje skoro nezaobilazna riječ u javnom prostoru. Ono što se donedavno činilo nemogućim, sada se dešava u Bosni jer se rat sve češće spominje kao jedna od opcija rješenja krize. Za to su male šanse, no malo ko želi živjeti u zemlji u kojoj se o ratu razmišlja.

Oštra osuda stigla je i iz Evropske unije. Kritikovano je  prisustvo lidera iz regiona na proslavi u Banja Luci, traži se hitna deblokada državnih institucija i kraj političke krize.

Portparol Evropske komisije Peter Stano u utorak je rekao kako bi zaoštravanje političke krize u BiH, prouzročeno destruktivnim postupcima vlasti RS usmjerenim na izdvajanje tog entiteta iz ustavno-pravnog poretka BiH, moglo navesti Uniju na posezanje za kaznenim mjerama protiv odgovornih. Odmah nakon te njegove izjave šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler je izjavio da EU smatra vlasti u Banjoj Luci direktno odgovornim za eskalaciju krize u zemlji.

Danas reakcija i iz Ujedinjenih nacija koje su se oglasile su se povodom naconalističkih scena u RS. Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini izražavaju uznemirenost nizom incidenata koji su se proteklih dana dogodili u Bijeljini, Prijedoru, Foči, Gacku, Višegradu, Brčko distriktu BiH i drugim mjestima, a koji uključuju veličanje zločina i ratnih zločinaca, pozive i poticanje na nasilje, štetu na natpisima koji odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici i druga uvredljiva djela prema onima koji su preživjeli svirepe zločine, navodi se u saopćenju..

Posebno je zabrinuta bh dijaspora. Nacionalističke poruke, pjevanje pjesama i stalne ratnohuščačke poruke. Zbog svega toga brojni bh. građani su ovih dana organizirali proteste u nekoliko evropskih država kako bi ukazali na ozbiljnu mogućnost novog sukoba.