Nadati se da je jasno kako je pitanje očuvanje suglasnika h jedno od važnijih pitanja u domeni očuvanja simboličke prirode i imanentne vrijednosti bosanskog jezika. U svakodnevnom eteru mogu se registrirati primjeri u kojima suglasnika h nema gdje bi trebao biti, podsjećajući na uglavnom ekstralingvističke utjecaje, npr.: bauljati, avala, avan, lak, meko, avetinja, marama, mamuran, omora, pranuti, natenane, lemiti, em, ergela, rvati, rzati, mamuze, istorija, granuti, gronuti, grunuti, mana, zova, venuti, roktati, trunuti, trulo, melem itd.
Figurativno kazano, bosanski jezik bez ovog artikuliranog velara mogao bi se definirati kao svojevrsni hadumski jezik, a hadum, ne *adum, riječ je koja je preuzeta iz arapskog ĥādim, što znači „eunuh“, ne *evnuh, tj. uškopljenik i značilo je prvobitno „sluga“, a analogno značenje bilo bi „kastriranik“, tj. onaj koji je uškopljen odnosno kastriran.
Pored toga, ima jedan narodni izraz kojim se obilježava sitnija muška stoka koja je uškopljena, a glasi škulj ili škulje, a postoji i pridjev škuljav. Bosanski bez h u kategorijama u kojima mu je mjesto – to je uškopljenik, škulj, hadum odnosno kastrirani jezik. A od takvoga jezika – nema kulturno imanentne potencije!
***
Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.
