Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell pozvao je sinoć na održavanje novih lokalnih izbora na sjeveru Kosova na kojima bi učestvovali Srbi. Izjava Borrella uslijedila je nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednicom Kosova Vjosom Osmani zajedno sa francuskim predsjednikom Emanuelom Macronom.

“Imamo tri jasna zahtjeva: nove lokalne izbore sada, obezbjeđivanje učešća kosovskih Srba i početak rada na uspostavljanju Zajednice srpskih opština uz dijalog i podršku EU-a“, rekao je Borrell.

“Ako to ne učinite, to će imati ozbiljne posljedice po naše odnose”, upozorio je Borrell.

Sukobi su se dogodili najprije u petak kada su specijalne jedinice Policije Kosova asistirale ulazak novih gradonačelnika u opštinsku zgradu u Zvečanu. Potom je u ponedjeljak došlo do sukoba demonstranata sa trupama KFOR-a kada je povrijeđeno 30 međunarodnih vojnika i više desetina demonstranata.

Od ponedeljka srpski građani svakodnevno protestuju u opštinama na sjeveru Kosova. Srpska lista je početkom novembra napustila sve kosovske institucije na sjeveru Kosova zbog odluke o obaveznoj preregistraciji vozila sa srpskih na RKS tablice i zbog toga su raspisani vanredni izbori. Te izbore srpska zajednica je bojkotovala, pa je izlaznost birača bila manje od četiri posto i za gradonačelnike su izabrani albanski kandidati.

U međuvremenu, objavljeno je kako će NATO poslati još 700 vojnika mirovnih snaga na sjever Kosova i otkazati vježbu „Defender 2023“, koja je u toku. Dok napetosti između Beograda i Prištine tinjaju, a Kina i Rusija izražavaju otvorenu podršku Srbiji, Bruxelles i Washington ponašaju se isto onako kako su se ponašali u Bosni i Hercegovini i tokom Agresije, drže se podalje i stalno pozivaju obje strane na deeskalaciju.

U petak se situacija u većinskom srpskom dijelu sjeverno od Kosova pogoršala nakon što su etnički albanski gradonačelnici, izabrani nakon masovnih ostavki srpskih zvaničnika krajem 2022, preuzeli dužnost u četiri sjeverne općine. Srbi su odustali od naknadnog glasanja kako bi izabrali svoje zamjene nakon poziva da to učine iz Srbije. Srbi na sjeveru zemlje odbijaju priznati suverenitet Prištine i umjesto toga slijede vodstvo Beograda.

Kao takvi, ne prihvataju nove gradonačelnike izabrane s najmanjim odazivom birača u historiji zemlje i pokušali su ih spriječiti da uđu u općinske objekte. Do ponedjeljka je situacija značajno eskalirala, a zabilježeno je mnoštvo ozlijeđenih. Srbi su u utorak nastavili demonstracije u četiri sjeverne općine, a napali su čak i novinare u mjestu Leposavić.

U međuvremenu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će 700 vojnika biti na Kosovu za nekoliko dana. Prvi čovjek Komande združenih snaga NATO-a u Napulju Stuart B. Munsch rekao je da je raspoređivanje dodatnih snaga potrebno kako bi KFOR imao sve potrebne sposobnosti za održavanje mira i sigurnosti. Ovo dolazi nakon što je američki ambasador Jeff Hovenier rekao da će sudjelovanje Kosova u vježbi „Defender 2023“ pod vodstvom NATO-a, koja se održava diljem regije, biti otkazano kao „posljedica“ za Prištinu. „Tražili smo od premijera Kosova Albina Kurtija da poduzme korake ka smanjenju napetosti na sjeveru. On nije odgovorio na te zahtjeve. Analiziramo koje će biti naše sljedeće akcije“, dodao je.

Prošlog petka (26. maja) Hovenier je u tvitu osudio „tekuću akciju kosovskih vlasti za pristup općinskim zgradama na sjeveru Kosova“, kao i zatražio da se stane ukraj nasilju. Slično tome, u utorak je u Bruxellesu šef diplomatije EU-a Josep Borrell pozvao obje strane na deeskalaciju napetosti i hitan sastanak na razgovore. Njegovi komentari nisu dobro primljeni u Prištini jer su političari i novinari primijetili da se suzdržao od spominjanja da su Srbi odgovorni za nasilje nad KFOR-om. Hovenier je također kritiziran zbog nepriznavanja uloge Srbije u događajima.

Dok Zapad pokušava smiriti stvari, Kina i Rusija su dale podršku Srbiji. Otkako je započela ruska agresija u Ukrajini, Srbija je odbila provesti većinu sankcija EU-a protiv Moskve ili se šire uskladiti s blokom i vanjskom politikom Zapada. U regiji već godinama upozoravaju da Srbija uživa potporu Rusije i da je Wagner prisutan u zemlji i uz granicu s Kosovom.

Kosovski premijer Albin Kurti ostao je nepokolebljiv pri tvrdnji da su novoizabrani gradonačelnici legitimni i da im se mora dopustiti da obavljaju svoj posao. Demonstrante je nazvao ekstremistima i rekao da ne predstavljaju srpski narod. „Jučer se konačno pokazalo i nama i svima nama s kim se suočavamo: maskiranim grupama ekstremne desnice, koje vandaliziraju, napadaju, pale sve što ne smatraju srpskim, veličaju nacionalističke i šovinističke simbole, npr. kao četverokraki križ S i Z ruske agresije u Ukrajini“, rekao je Kurti, napominjući da su kosovske vlasti identificirale kolovođe kao one s velikim poslovnim i kriminalnim vezama.