Centralna tema ovoga broja semičnika “Stav” je intervju sa Esadom Humom, legendarnim komandantom 41. Mostarske slavne brigade.
Svaki put kad se u javnom diskursu spomene ime Esada Hume, neizostavno se dodaje i pridjev legendarni komandant Armije RBiH. U intervjuu za „Stav“ Humo govori o svom ratnom putu, okolnostima kroz koje je prolazio i kako je tekla njegova vojnička, ali i postratna karijera. Svako od pitanja na koje je odgovara inspiracija je za duže pripovjedne forme, nenapisane romane, nesnimljene filmove…
“Nas su lagano ‘pojeli’ lični interesi. Imamo mi ljude koji promišljaju, ali im ne damo da dođu do izražaja, jer nam njihove ideje ne odobravaju koristoljublje za sebe. Često bespogovorno slušamo politiku iznad nas, a ona ima svoju kalkulaciju. Taj proces je proces laganog gašenja. Ne, nismo se mi predali, ali treba nam vremena i zdravih snaga”, kazao je Humo novinaru S”Stava” Hasanu Eminoviću uz poruku: “Sigurno ćemo pobijediti!”
Od ostalih tema u novom broju izdvajamo tekst Nedima Hasića povodom četiri decenije od smrti Ismeta Mujezinovića.
“Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih slikara Ismet Mujezinović rođen je drugog decembra 1907. godine u Tuzli. Roditeljima Sadiji i Salihu Ismet je bio prvo muško dijete. Otac Salih je bio zlatar i sajdžija, a Mujezinović djetinjstvo provodi u tuzlanskoj Džafer-mahali. Stvarao je pola vijeka: crteže, grafike, akvarele, ulja na platnu... Slikao je seljake, rudare, žene u dimijama, ljude na pijaci, konje, djecu, književnike, borce.... Ostavio je izuzetne crteže, akvarele, grafike i platna, nastala u periodu od 1925. do kraja osme decenije 20. Stoljeća”, piše Hasić.
Kako u Mujezinovićevoj biografiji piše Zehrina Karić, od trenutka kada je ušao u umjetnički život pa do kraja njegovog života smijenila su se tri različita razdoblja naše novije historije kojima odgovaraju tri jasna perioda i opusa Ismeta Mujezinovića: prvi – koji traje od prve samostalne izložbe 1926. godine do 1941. godine – pun promjena, sazrijevanja, djelovanja na više područja, period humanističkog i ideološkog opredjeljenja i najzad, sjajnog kolorističkog procvata koji se završava 1941. godine, izbijanjem rata; zatim ratni, koji traje četiri godine. I treći, poslijeratni – period velikih poduhvata, ciklusa, široke društvene afirmacije, period plodnih godina rada.
O zamkama na evropskom putu Bosne i Hercegovine u novom broju “Stava” piše Sead Omeragić u tekstu “Politička dresura Bošnjaka”. On u ovom tekstu analizira poteze Milorada Dodika i Dragana Čoviće, te odnos međunarodne zajednice prema tome, ali i odnos “trojke”, koju je međunarodna zajednica instalirala u vlast.
Omeragić u ovom tekstu zaključuje: „Šta ako je čitav scenarij ove igre dogovoren između Dodika, Čovića i njima odanih međunarodnih emisara? Šta ako u toj igri učestvuju svi osim “trojkinih” filozofa?
Ova igra sa sudbinom Bosne i Hercegovine i Bošnjaka sve je samo nije zdravorazumska. Posumnjajte barem malo, pa da jednog dana kažemo: Sumnja nas je održala, njojzi hvala“.
O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:
UVODNIK
Mustafa Drnišlić: U Novu godinu obožavanjem zlatnog teleta
POLITIKA
Sead Omeragić: Politička dresura Bošnjaka
Faris Nanić: Kako i zašto projicirati državu i narod nekoliko desetljeća unaprijed
Amir Telibećirović: Zašto su lažni antifašisti poželjni u Sarajevu i Mostaru
Elvir Resić: Nastavlja li Zapad politiku “podilaženja” Srbiji?
Bojan Budimac: Južna Afrika protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde
EKONOMIJA
Jakub Salkić: Cijena više nije važna, glavno pitanje je hoćemo li imati dovoljno struje
KOLUMNE
KATEDRA ZA POLITIČKU PISMENOST: Zadatak naše generacije jeste osnažiti sve potencijale bošnjačke nacije (Ajdin Huseinspahić)
KRIVO SRASTANJE: Eto, takav je moj petak (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Hikaja iz Urfe (Irfan Horozović)
HAZNA AŠKA: Pola čovjeka je pčelinji med, pola – zmijski otrov (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)
DRUŠTVO
Esad Humo: Sigurno ćemo pobijediti! (INTERVJU/Razgovarao: Hasan Eminović)
Amina Šećerović-Kasli: Kolači i peciva pekare „Manja“ sadrže svinjsku mast
Jakub Salkić: Prva sveobuhvatna sinteza akumuliranog znanja o našoj prošlosti
Jakub Salkić: 100 godina staro pitanje: Zašto ne postoji muslimansko jedinstvo i zašto je to samo san?
Ramiza Smajić: Poraz Osmanlija pod Bečom značio je migraciju muslimanskog stanovništva, ali je migracijama poprilično kreiran i današnji identitet Bosne i Bošnjaka (INTERVJU/Razgovarao: Nedim Hasić)
Alen Kalajdžija: U različitim ćitabima, u knjigama zapisano
Amina Šećerović-Kasli: Troje djece ispašta kako bi Hype TV pravio rijaliti
Amir Sijamhodžić: Most između tvrđave i novosagrađene džamije
Edo Demirović: Izgubi ili umri, izdajnik ili heroj
Izet Perviz: Spomen na Bunjevce
KULTURA
Nedim Hasić: Ismet veličanstveni
Adnan Hamdov Pejčinović: Roman koji vjernike i vjernice izvodi iz komforne zone
KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA
- Progoni i stradanja muftija: Otišao u Vranduk na muftiluk!
- Stjepan Radić: Ima ih 600 hiljada, ja sam se uvjerio, nisu ni Hrvati ni Srbi
- Furlanettova špijunska karta dokazuje bosanskohercegovačko pravo na Jadran
- Sebletijina pjesma o Sarajlijama iz 17. stoljeća: Laskavci, cicije, zavidnici, kamatari, pasije naravi...
- Pad Tuzle 1878. i šehid Salih Tučić-Sahačija: Okupoatori i sluge muče narod
