Alija Nametak je, čini mi se, još davno postavio poprilično osnovana predviđanja za ekranizam koji će nas zadesiti kao bolest savremenog doba, kad je u Ramazanskim pričama napisao kako televizor odvlači ljude od džamije i džemata, kao u sljedećem scenariju:
Počeli ste u Odobašića. I lijepo vam je bilo. Posjedali ste po kaučima i foteljama. Njegova nevjesta vam je iznijela limunadu, pa poslije kahvu. Bila je i dževza mlijeka, jer neko voli uz ramazan malo i zabijeliti kahvu. U sobi je bio i televizor, pa se moglo i pogledati. Ali vam je prisjelo sijelo, jer je i ženskinje zasjelo i gledalo program. Ni pô jada da je samo gledalo, nego i pričalo. Onaj sliči na “Šiši-Mehu”, a onaj je isti kao “Nikola, teški radnik”. Oduševljavale su se i baletom, a hadži-hodža se ibretio kako ona rospija može onoliko podignuti nogu, a da se ne raskreči. “Sad ja znam što u mene u džamiji nema džemata na jaciji. Ko god nabavi televizor, nema ga više u džamiju. Šejtan ga je obuzdo, pa sad mora vidjeti dnevnik, sad je ona emisija, sad druga, pa mu žao ostaviti da ne vidi. Ja u mihrabu, a za mnom dva-tri vršnjaka koji još nisu kupili onaj šejtanski posao, pa dokle li kako li.
I mi se ibretimo. A, znamo da se naprimjer abdest uzima, ali smo možda zaboravili da se i ibret uzima, jer se nekada govorilo svijet se snebivaše i ibret uzimaše. Opet, neki ibret čine a nešto je za ibreta. Zato postoji izraz ibretom se ibretiti. Varijacijski je ibrenisati se. Naravno, osim što se ibretimo (ibretom ibretimo) i danas se čudom čudimo, kakvo dominantno značenje ova riječ u savremenom jeziku ima kod nas. Međutim, značenje čuđenja je izvedeno, kao posljedica viđenja ili saznanja nečeg novog, a time i čudnog, pa riječ ibret izvorno označava pouku ili lekciju, i zato se ibret uzima kao što se pouka uzima. Ibretnama je knjiga primjera ili knjiga pouka. Naravno, nijanse značenja se miješaju, kao u izrekama Da Bog da ti sreće ne imao, ibret o te svijet uzimao, ili Ibret alem uzima te Ibret bi se dunjaluk učinio. Sintagma ibret svijeta može značiti masu ili mnoštvo. Postoje ibret česma, ibret izvor, ibret voda ali i ibret hanuma.
Jako interesantno i ne odmah vidljivo, s ibretom su povezane i naše tradicijske riječi tabiriti ili protabiriti, koje su i danas itekako žive, doduše opet s nijansiranim značenjima u odnosu na tradiciju. Tabiriti i protabiriti znači analizirati i proučiti, a tradicijski se odnosilo na analizu ili tumačenje snova. Tabirnama je sanovnik, tabir je tumačenje ili objašnjenje snova a tabirdžija tumač snova. Tabir učiniti znači protumačiti (san).
Ili, kako narodna pjesma veli:
Bogom brate, hodža tabirdžija,
otvorider ćitab-tabirnamu,
jer sam noćas ružan san usnio.
Reče njemu hodža tabirdžija:
Rano nam je sanak tabiriti,
do sabaha četiri sahata,
zadugo se ni svanuti neće...
Kur'anski korijen ajn-ba-ra (ع ب ر) izvorno označava prelaženje preko nečeg ili prolaženje kroz nešto, te može imati i značenje putovanja ali i značenje smrti, kao kada kažemo za nekoga da je preminuo. S ovim korijenom imamo porodicu riječi od ukupno devet primjera u Kur’anu, s jednim zadržanim doslovnim značenjem prelaženja/prolaženja ili doslovno trčanja, što je scenarij dodijeljen zalimima koji će nakon proživljenja usplahireno ukočenih pogleda žuriti uzdignutih glava i praznih srca (up. Kur’an, 14: 43).
Riječ ibret (عِبْرَة) izvorno baš u tom obliku spominje se šest puta u Kur’anu, a ima značenje lekcije ili preciznije pouke, kao pouka za ljude koji opažaju, pouka za razumom obdarene, ibret ili pouka i u stoci od koje se pije mlijeko, ibret ili pouka za onoga koji se boji – te dodatno u imperativnom obliku fe a'tebiru (فَاعْتَبِرُوا) u značenju razmislite, uzmite pouku, izanalizirajte.
Jednom se koristi u obliku ta'burune (تَعْبُرُونَ), tj. sa značenjem protabiriti ili interpretirati snove, što je značenje koje je tradicijski, kako smo vidjeli, kod nas itekako prisutno i zadržano, a riječ je o poznatom kur’anskom scenariju iz sure Jusuf:
وَقَالَ الْمَلِكُ إِنِّي أَرَىٰ سَبْعَ بَقَرَاتٍ سِمَانٍ يَأْكُلُهُنَّ سَبْعٌ عِجَافٌ وَسَبْعَ سُنْبُلَاتٍ خُضْرٍ وَأُخَرَ يَابِسَاتٍ ۖ يَا أَيُّهَا الْمَلَأُ أَفْتُونِي فِي رُؤْيَايَ إِنْ كُنْتُمْ لِلرُّؤْيَا تَعْبُرُونَ
I vladar reče: “Sanjao sam kako sedam mršavih krava pojede sedam debelih, i sanjao sam sedam klasova zelenih i sedam drugih sasušenih. O velikaši, protabirite mi san moj ako snove znate tabiriti?” (Kur’an, 12: 43)
U odnosu na izvorno korijensko značenje ibreta, i mi smo u jeziku ukorijenili izraz proći kroz nešto sa značenjem analize, kao kad prolazimo kroz neki tekst, ali i sa značenjem čuđenja ili uzimanja pouke, kad prolazimo kroz neko životno iskustvo.
Za ibreta je da imamo i svoje slične izraze u glagolima trijebiti i prebirati sa značenjem rastabiriti, ali u to ovdje nema potrebe ulaziti.
Dovoljno je da smo rastabirili ibret.
