Mađarski oblik petog po veličini grada u Madžarskoj glasi Pecz, riječi koja je inače porijeklom iz slavenske baze koja je izvedena iz prasl. *pek-ti, tj. peći, iako se može očekivati da značenje upućuje na pećinu ili špilju, odakle, po svemu sudeći, i romanizirani oblik čuvene Pešteri u Sandžaku nosi ime.

U južnoslavenskim jezicima došlo je do dodatne slavenizacije imena dodavanjem sufiksa –uh, odakle je formiran bosnizirani oblik Pečuh. Međutim, i danas se u javnom prostoru može registrirati Pečuj, koji u bosanskoj praksi općenito ne bi trebao imati osnove, posebno ne kada se odnosi na navedeni mađarski lokalitet.

Međutim, na prostoru same Bosne postoji lokalitet Pečuj, koji se nalazi nedaleko od Zenice, pa se postavlja logično pitanje – otkuda taj oblik uopće u Bosni! Da je u Bosni bilo migracija iz pravca Mađarske, potvrđuju i prezimena tipa Budim, Budimlija, Budimlić, Kaniža, Pešto, Peštalija, Peštalić i sl.

Prema nekim historijskim podacima, ovo je ime zabilježeno još u osmanskim defterima na samome početku osmanskog osvajanja Bosne, što očito pokazuju srednjovjekovne veze Bosne s ovom sjevernijom zemljom. Ako se uzme u obzir da je osnova riječi mađarizirani slavenski relikt peč-, onda je ispravan dodatak sufiksa -uh, koji se može naći u još nekim imenima, npr. oču-uh, trb-uh, rep-uh, kož-uh, Konj-uh, pa i ojkonim Kladuša nastala je od klad-uh-j-a, kao i etnik Bošnjakuša, nastala od Bosn-j-ak-uh-j-a.

Istina, Skok navodi da postoji vrlo rijedak i neproduktivan sufiks -uj, kao u riječima slavuj, kraguj, koji se inače nerijetko transformira u -ulj, dok je sufuks -uh također i neživ i neproduktivan, koji nerijetko nosi i pejorativno značenje, što u slučaju Pečuha ne mora biti. Dakle, a priori ne mora biti da je ispravnije Pečuh ili Pečuj, jer se u navedenim slučajevima može raditi o različitim sufiksima za tvorbu. Međutim, znajući da oblici s velarom h imaju snažniju upotrebnu potenciju, neće biti greška kazati da prednost ima Pečuh.

Kad je riječ o Pečuju kod Zenice, iako na prvo „čujenje“ zvuči kao da je h zamijenjeno s j, to ne mora značiti, pa će očito i u budućnosti to biti tako, posebno zato što bi moglo biti da se (iako nisam imao relevantan izvor za uvid u osmanski dokument) u nekim tekstovima navodi da je u osmanskom tekstu zabilježen oblik Pečul, što bi fonetski moglo biti bosanski Pečulj, pa je kasnije, pod utjecajem zapadne štokavštine lj dalo j, nakon čega je dobijen oblik Pečuj.

A kad je riječ o Mađarskoj, čije je ime zapravo hungarizam preuzet preko turskog jezika, naši izvori iz usmene književnojezičke tradicije češće daju potvrdu oblika madžar- / Madžar-, odnoseći se na različite izraze: „Neki daje trista madžarija“; „Oklen jesi fisan Madžarine?“ „Pred vratima vidje Madžarina / Madžar knjigu dodade Halilu“; „A upade zadarsko Madžarče“; „Ko 'no ljubi Madžarice mlade“; „Svakom dade po tanku Madžarku“ itd.

Također, u ovoj tradiciji zabilježen je i oblik Unguros, što ima veze s današnjim međunarodnim imenom ove zemlje – Hungary: „Unguros [un Guros] će butum pokupiti“. Međutim, savremeni rječnici bosanskog jezika, iako bilježe i oblik Madžarska, Madžarin, Madžarka i sl., daju prednost oblicima Mađarska, Mađarin, Mađarica...

I dok završavam ovo pisanje, naumpada mi moj rahmetli đedo Sulejman, koji je redovno govorio „Madžarska je to, moj Ako!“, i u njoj Pečuh.

+++

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.