Prva trećina 2022. godine donijela je daljnje usložnjavanje političkih prilika u Bosni i Hercegovini. Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a, Dodikovom savjetniku Milanu Tegeltiji i njegovoj supruzi, kao i bivšem predsjedniku PDA Mirsadu Kukiću.
Politički predstavnici Srba u Bosni i Hercegovini obilježili su 9. januar, dan puča, kada je dio odmetnutih parlamentaraca iz Skupštine SRBiH formirao vlastitu skupštinu i proglasio “Republiku Srpskog naroda Bosne i Hercegovine” 1992. godine.
U noći osmog na deveti, a onda 9. januara cjelodnevno na ulicama Prijedora, Modriče, Banje Luke, Lukavice pa sve do istočne Hercegovine vidjeli smo dobro poznati “folklor”: trobojke, šajkače, kokarde, poruka i pjesmica iz ravnogorskog repertoara upućena komšijama Bošnjacima i Hrvatima. Tek toliko da se ne može mirno spavati! Tek toliko da se podsjetimo scenarija s početka 90-ih prošlog stoljeća.
Vrijeme curi. Dodik je projicirao usvajanje zakona o entitetskoj upravi za indirektno oporezivanje, vojsci i pravosuđu, na Vidovdan 28. juna 2022. godine. Ako mu to uspije, bio bi obesmišljen ustavno-pravni poredak dejtonske Bosne i Hercegovine.
Od potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu bilo je nekoliko takvih pokušaja, a vjerovatno najozbiljniji bila je “hrvatska samouprava” 2001. godine. Milorad Dodik radi to postepeno, sistematično, s (ne)skrivenom podrškom Srbije, ali i bitnih centara moći u svijetu. To se prije svega odnosi na Moskvu, ponekad i Peking, a sve su glasniji i islamofobični vlastodršci unutar Evropske unije. S druge strane, stalno se postavlja pitanje kako će na to odgovoriti unutrašnje snage koje nazivamo probosanskim blokom. Kakve su njihove mogućnosti u vezi s prijetnjama iz okruženja?
Ako kao kriterij postavimo odnos prema pokušaju uzurpacije državnih nadležnosti i njihovog “spuštanja” na entitetski nivo, onda probosanski blok u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ima 24 zastupnička mandata. SDA je osvojila 9 (u međuvremenu Denis Zvizdić prebjegao je u NiP), SDP (5), DF (3), SBB (2), NS (2), NB (1), PDA (1), NES (1).
Blok stranaka iz RS-a ima 13 “ruku”, i to SNSD (5), SDS (4), PDP (2), DNS (1), SP (1).
HDZ sa svojih 5 mandata poslovično je zainteresiran za izmjenu Izbornog zakona, što podrazumijeva izmjenu Ustava Bosne i Hercegovine. Za to je potrebno osigurati dvotrećinsku većinu. Sa srpskim strankama HDZ perfidno učestvuje u blokadi državnih institucija, da bi se, u konačnici, priključila “pobjedničkoj” strani.
Ne ulazeći u mehanizme zaštite i “kontrolne pakete” po entitetskom i nacionalnom ključu, primjetno je da je probosanski blok najviše usitnjen. To nije dobra startna tačka za razgovore o ustavnim promjenama, odnosno za postizanje konsenzusa o ključnim elementima vanjske politike. Propast Aprilskog paketa reformi iz 2006. godine doveo je do neprekidne stagnacije. Ni tada probosanske snage nisu bili jedinstvene. Razlika je u tome što su tadašnje prilike bile povoljne za jačanje kapaciteta države i približavanje evroatlantskim integracijama. Danas se postavlja pitanje očuvanja Bosne i Hercegovine i temelja mirovnog ugovora.
Državni parlament jedva da funkcionira. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine također. Primjetne su opstrukcije predstavnika srpskih stranaka. Na direktnoj su vezi s Beogradom. Ništa novo. Da li će se usuditi ići Karadžićevim i Krajišnikovim stopama do novog sukoba? Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je “zamolio” Dodika da se vrati u državne institucije. Znali smo i od Miloševića čuti pomirljive i smirujuće poruke.
Probosanski blok na državnom nivou dobio je nakon izbora 2018. godine tri ministarstva: Ministarstvo vanjskih poslova (SDA), Ministarstvo sigurnosti (SDA, nakon povlačenje Fahrudina Radončića) i Ministarstvo odbrane (DF). Iako je ovakva raspodjela kritikovana od opozicije predvođene SDP-om, sad se vidi dalekovidnost odluke da se odaberu ovi resori. Upravo su ova tri ministarstva okosnica u borbi za očuvanje dosegnutog nivoa državotvornosti!
Ministrica vanjskih poslova Bisera Turković je posljednjih mjeseci obišla više od 20 destinacija u Evropi, SAD-u i Aziji. Ministar sigurnosti Selmo Cikotić uspio je u najvećoj mjeri riješiti migrantsku krizu u našoj zemlji. Situacija je mnogo povoljnija nego je to bilo u vrijeme Radončićevog ministrovanja. Iako značajno usporeno, Bosna i Hercegovina ostaje na putu evroatlantskih integracija. Takvo što bilo bi nemoguće bez odluka Ministarstva odbrane na čelu sa Sifetom Podžićem.
Na entitetskom nivou, pak, od 98 mandata u Parlamentu Federacije BiH, stranke sa sjedištem u Sarajevu osvojile su 2018. godine 75 mandata (SDA (27), SDP (16), DF-GS (10), SBB (8), NS (6), NB (4), A-SDA (2), NIP (2)), stranke sa sjedištem centrala u Mostaru 18 mandata (HDZ BiH (16) i HDZ 1990 (2)), četiri mandata je osvojila PDA (predsjednik Mirsad Kukić na “crnoj listi” Vlade SAD-a) i jedan mandat Laburisti (predsjednik ove stranke osuđeni je ratni zločinac Fikret Abdić).
Iako probosanski blok ima većinu u državnom parlamentu, zbog mehanizama zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ne može donijeti nijednu odluku bez glasova HDZ-a. Zato je HDZ je uvjetovao izmjenu Izbornog zakona kao osnovu za daljnje pregovore čak i o novom sazivu Vlade FBiH!
Sadašnju Vladu FBiH čine ministri imenovani nakon izbora održanih 2014. godine. U međuvremenu su umrli ministar za boračka pitanja Salko Bukvarević (SDA) i ministar zdravstva Vjekoslav Mandić (HDZ), a ministrica obrazovanja Elvira Dilberović (SDA) nastavila je karijeru u diplomaciji. Osim opstrukcija političke prirode, Vlada FBiH se pojavom pandemije našla u izuzetno teškoj situaciji. Pojedine privredne aktivnosti zabilježile su pad iznad 90 posto, naročit pritisak podnio je zdravstveni sektor.
Pred Vladu FBiH postavljeni su zahtjevi za nabavku respiratora, vakcina... Od nabavke respiratora napravljena je afera, a s početkom 2022. godine na vidjelo izlazi prepiska preprodavaca medicinske opreme, mešetara, ljudi sumnjivih namjera, koja je dugo vješto prešućivana, a koja pokazuje šta se događalo. Bilo je bitno naći “žrtvenog jarca”, a to je trebao biti prvi čovjek Vlade FBiH Fadil Novalić.
Pravovremenom reakcijom vlasti FBiH vraćen je broj zaposlenih na pretpandemijski (534 hiljade) i ostvaren suficit federalnog budžeta. Prosječna neto plaća u FBiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, iznosi 1.022 KM. U odnosu na mart 2020. godine i početak krize, kada je iznosila 956 KM, veća je za 7 posto.
Kada na iznos od 1.022 KM dodamo neoporezivi dio toplog obroka i naknadu za prijevoz, prosječna radnička primanja u Federaciji BiH iznose više od 1.250 KM. To je 25 posto više u odnosu na primanja radnika u bh. entitetu RS.
Da je situacija bolja, govore i podaci Porezne uprave Federacije BiH o 5,6 milijardi prihoda po osnovu direktnih poreza, a na nivou Bosne i Hercegovine došlo je i do rasta prihoda od indirektnih poreza, koji su za 880 miliona viši nego period 2020. godine. Ovim podacima treba dodati i rast industrijske proizvodnja od 12 posto, rast izvoza od 34 posto.
Za Bosnu i Hercegovinu vjerovatno će od iznimne važnosti biti 2022. godina. Nameće se prioritetni zadatak obuzdavanja Dodika i separatističkih snaga, uz eventualni dogovor s istočnim susjedom o infrastrukturnim radovima (autocesta Beograd – Sarajevo), ali i o nizu nerazjašnjenih pitanja (markacija granice, korištenje hidroenergetskih potencija na Drini, naknade za potopljeno zemljište od hidroelektrana, tretmanu bjegunaca iz Bosne i Hercegovine s dvojnim državljanstvom i sl.)
Od mnogo faktora zavisi hoće li doći do dogovora. Jedno od ključnih pitanja jeste hoće li Srbija krenuti putem evroatlantskih integracija ili će postati evropska Kuba. To umnogome zavisi od procjena srbijanskog rukovodstva o tome da li će Rusija globalno jačati nauštrb Evrope i zapadnog svijeta ili će njena ekspanzija bila zaustavljanja. Ko će odnijeti prevagu u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, proruske ili proevropske snage? Da li će jačati antievropska desnica u EU? Koji će kurs zauzeti nova vlada u Njemačkoj? Puno je nepoznanica. Jedno je sigurno, velike sile neće žrtvovati svoje interese zarad emocija i nepravde nad jednim malim narodom. Drugi aksiom je da će budućnost zajednice, naroda, regije u dobroj mjeri biti određena stanjem na terenu. Bitan je i momentum globalnog političkog klatna. Evropi i SAD-u treba vanjskopolitički uspjeh. Zašto to ne bi bila ponovo Bosna i Hercegovina? Zašto Bidenova administracija ne bi mogla ponoviti uspjeh Billa Clintona? Učiniti države Zapadnog Balkana funkcionalnim?! Izvući ih iz ruske orbite interesa?!
Predstoje i teški pregovori s HDZ-om. U fokusu su Izborni zakon, Ustav Bosne i Hercegovine, ali i set pripremljenih zakona iz domene radno-pravne legislative i porezne politike u cilju oživljavanja Federacije, privlačenje trajnih investicija, povećanja broja zaposlenih, stvaranje povoljnog ambijenta za radno aktivno stanovništvo kako bi se zaustavio odliv stanovništva.
Oporavak ekonomije, jasno trasiran evroatlantski put, odluke Ustavnog suda BiH o šumama, poljoprivrednom zemljištu, zakonska zabrana negiranja genocida, sve nam to govori da postoje mehanizmi da se država strpljivim i predanim radom može sačuvati i graditi. To je maratonska i iscrpljujuća borba, onih koji te procese mogu iznijeti.
S druge strane su šminkeri, šoumeni sa sumnjivo stečenim diplomama viših trenerskih škola. U konačnici, prema teoriji marketinga, najbolji put za propast lošeg proizvoda jeste izvrsna reklama. Jednom ćete kupiti, drugi put ne. Obećavali su pravdu, transparentnost, razvoj, a dobili smo razvaljenu, izlokanu saobraćajnu mrežu, zatrpane kontejnere, nečiste ulice, zaustavljen infrastrukturni razvoj, ponižavanje boraca i svih onih koji se ne uklapaju u definiciju “urbanog”, zapošljavanje bliskih “genetski” predodređenih srodnika, naštimane tendere, sramotu prilikom glasanja za gradonačelnika Sarajeva, izdaju tokom izbornog procesa za načelnika Srebrenice, izdaju u pokušaju opoziva gradonačelnika Velike Kladuše, nezavisne analitičare koji se zapošljavaju na lukrativna mjesta u javnom sektoru.
