Čitam nedavno jednu stariju knjigu pod naslovom Barbarizmi u hrvatskom jeziku iz 1908. godine Vatroslava Rožića i tamo naiđem na riječ hametice, za koju se veli da je bolji oblik ametice. Moderna leksikografska rješenja u hrvatskom jeziku ipak daju prednost obliku hametice, dok je u srpskom ametice. U bosanskom bi – očekivano – trebalo biti hametice, iako Pravopis iz 1996. daje dvostruko rješenje: i ametice i hametice, dok se u nekim kasnijim rječnicima može naći prednost oblika ametice u odnosu na hametice.
Istina jeste da je etimološki ispravno bez početnog h-, i to iz arapskog oblika 'ammeten, što znači „svi, sve, sasvim, potpuno“, kako na to upućuje Škaljić, ali znajući prirodu tendencija u bosanskom jeziku, ne bi začudilo ako bi se u provjeri stanja u književnojezičkoj tradiciji i stanju u organskim idiomima ustanovila prestižnost oblika hametice. Dok se to ne dogodi, dok se ne nađe neko ko će ekscerpirati ovaj oblik, ostaje pitanje normativne procjene kojem obliku treba dati prednost.
Istina, do očekivanih rezultata može se doći i posredno, a to očito mogu dati i svojevrsni hrvatski izvori, koji su u prošlosti pokazali vezu s bosanskom jezičkom tradicijom, prema kojima i Rožić a kasnije i savremena norma daju potvrdu raširenosti oblika s h-. To bi mogao biti signal bosanskim normativcima da se opredijele za oblik priloga hametice, koji je inače nastao dodavanjem sufiksa -ice.
Zato, odsele i dovijeka – kako bi kazao Kulin – svi, hametice upotrebljavamo hametice.
+++
Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.
