Put o novi globalni sukob, pokretanjem niza regionalnih ratova, u uvjetima dramatičnih promjena globalne ravnoteže ima alternativu, piše Faris Nanić u tekstu koji nosi naslovnicu dvobroja „Stava“.  

„Nekoliko je pravaca na raspolaganju. Diplomatija, ali ne samo ona koja će zaustaviti nasilje i osigurati humanitarnu pomoć, već i koja će konačno uspostaviti održiv okvir za stvaranje palestinske države, po formuli dviju država, na tragu sporazuma Abbas–Beilin iz 1995. Cionizam kao ideologija nema mjesta i nije kompatibilan s mirovnim procesom, posebno ne s palestinskom državom, i to treba svima biti jasno, posebno u Evropskoj uniji i SAD“, naglašava, među ostalim, Nanić, nakon što je za svoju tezu dao presjek događaja kroz historiju do današnjih dana.

U toku je ozbiljno nadmetanje i igra nerava, piše analitičar Osman Softić u tekstu „Izrael možda može dobiti bitku protiv Hamasa, ali ne može poraziti osovinu otpora“.

„Izraelska okupaciona sila upoznata je s ciljem 'eliminacije Hamasa', ali je duboko svjesna da to neće biti lak podvig. Bivši izraelski premijer Ehud Barak čak je komentirao da 'eliminacija Hamasa' nije moguća naprosto iz razloga jer se ne radi samo o oružanoj grupi, već holistički ustrojenoj organizaciji i pokretu koji je prije svega izraz ideologije, jer ideja otpora Izraelu postoji 'u srcima i umovima ljudi'. Barakova analiza je važna, jer se radi ne samo o bivšem šefu vlade već također bivšem načelniku generalštaba izraelske vojske (IDF) i bivšem ministru odbrane koji je u pojasu Gaze rukovodio dvjema bitkama 2008. i 2012. godine“, piše Softić.

Razgovarali smo s utemeljiteljem, vlasnikom i direktorom Izdavačko-štamparske kuće “Dobra knjiga” iz Sarajeva Izedinom Šikalom. On je u prostorijama Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića nedavno predstavio svoj roman Velika avlija. Ovaj roman ispisan je glasom pisara u dućanu Mula Mustafe Bašeskije, a radnja mu je smještena u Bosni prije dva stoljeća. Izedin Šikalo u ovom djelu većim dijelom piše o odnosu muslimanskog i jevrejskog naroda na našem tlu, a kada govorimo o glavnom planu knjige, autor šalje poruku o živom, iako osporavanom, ipak nesalomljivom bosanskom duhu i njegovom hiljadugodišnjem trajanju.

„Zajedništvo, ma koliko bilo marginalizirano, a koje i danas postoji u bosanskom negiranom društvu, ima svoje korijene u događajima i znamenitim osobama iz naše prošlosti, ali, jednako tako, ono što se dogodilo u prošlosti utječe i na podijeljenost današnjeg bosanskog društva. Na prostoru zemlje Bosne, u svakom vremenu, bilježe se i centrifugalne i centripetalne sile – sile razgradnje, ali i sile gradnje. Hiljadugodišnja povijest i opstojnost zemlje Bosne, bosanskog duha i bosanske državnosti – i kao banovine i kraljevine, pa i kao bosanske države utopljene u dva carstva i različite konstrukte – najbolji je pokazatelj da su na kraju uvijek pobjeđivali oni koji grade, a ne oni koji razgrađuju. Danas se trebate opredijeliti – jeste li za razgradnju bosanskog bića i izgradnju torova ili ste za njegovanje bosanskog duha koji Bosnu vidi kao jednu, nedjeljivu avliju, Veliku avliju“, kaže Šikalo.

Hasan Eminović donosi priču o Zlatnom ljiljanu koji je ušao u legendu. Mirzu Humu sudbina je odgajala za heroja, a detalji ratnih događaja u kojima je učestvovao su neopisivi, njih kroz sjećanja nose oni koji su u tim bitkama bili njegovi saborci. Sama činjenica da je koristio ose i zolje istovremeno je značilo da je bio meta neprijateljske i pješadije i artiljerije. U bitkama je bio potpuno sabran, miran, bez trunke panike, ali ni euforije. Bio je potpuno strpljiv i posvećen zadatku. Čak, kad bi primijetio da je mlađe vojnike ponijela euforija ili uzela panika, on bi ih smirio i posvijestio im šta tačno treba da rade kako bi sačuvali živu glavu. Mirza je bio pun patriotskog zanosa i energije. I uvijek spreman učiti.

Mirza Abaz piše o istraživačkim uspjesima mlade Brčanke. Ida Fazlić učestvovala je u epohalnim otkrićima vezanim za „Mona Lisu“, „Posljednju večeru“ i „Noćnu stražu“. Iako je dosta naših ljudi koji postižu zavidne rezultate izvan matične države, Ida Fazlić je, može se sa sigurnošću reći, dobro pomjerila granice jer se već kao studentica doktorskog studija našla među istraživačima koji su došli do epohalnih otkrića. Najprije je u februaru ove godine objavljena informacija da je Brčanka bila dio tima koji je „otkrio tajnu“ jedne od najpoznatijih umjetnina u historiji – Rembrandtove „Noćne straže“. Inače, „Noćnu stražu“ je naslikao Rembrandt 1642. godine i stoji izložena u Rijksmuseum u Amsterdamu, a Ida Fazlić bila je dijelom najvećeg konzervatorskog projekta – Operacije „Noćna straža“ – koje je ikada poduzeto za neko Rembrandtovo djelo.

O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Filip Mursel Begović:  Kada kauboj Murphy postane Karanana

POLITIKA
Faris Nanić: Kako zaustaviti Treći svjetski rat
Osman Softić: Izrael možda može dobiti bitku protiv Hamasa, ali ne može poraziti osovinu otpora
Bojan Budimac: Ono što Izrael radi nije odbrana, više i ne kriju genocidne namjere
Emine Šeećerović-Kaşli: Izrael osim vojne moći na svojoj strani ima i vojsku laži
Alija Čolaković: NiP se po babu, NiP se po stričevima bavi korupcijom u Srebrenici
Edo Demirović: Kako je (ne)čovjek Zvjezdan Misimović izveo državni udar u fudbalu

KOLUMNE
KATEDRA ZA POLITIČKU PISMENOST: Hrvati pod pojmom „domovina“ podvode kvazidržavnu i terorističku organizaciju (Ajdin Huseinspahić)
KRIVO SRASTANJE: Vidimo se u petak, na džumi, u našem ćošku, desno od mihraba (Sadik Ibrahimović)
HAZNA AŠKA: Sad si snabdjeven nuri-ilahijom,odmah kreni – na put (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/ Priredio: Šaban Gadžo)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Djedov marifetluk (Irfan Horozović)

EKONOMIJA
Jakub Salkić: Planeta na plastičnoj bombi

DRUŠTVO
Nedim Hasić: I Kotor-Varoš ima marš mira
Izedin Šikalo: Bosna kao jedna, nedjeljiva avlija, Velika avlija! (INTERVJU/ Razgovarao: Mirza Abaz)
Elvir Resić: Zašto bosanski jezik svodimo samo na ime
Alen Kalajdžija:  Suglasnik h uzvraća udarac
Mirza Abaz: Najavljena izgradnja veleljepnog islamskog objekta u srcu Vojvodine
Hasan Eminović: Mirzu Humu sudbina je odgajala za heroja
Atvija Kerović: Najvažnije je bilo da kod naših ljudi razbijemo strah, a kod drugih predrasude (INTERVJU/ Razgovarao: Sanadin Voloder)
Jasmin Grošić: Bitka koja je za četiri stoljeća odgodila propast muslimanske Španije
Izet Perviz: Dovratnik na vratima Bosne

KULTURA
Mirza Abaz: Ida Fazlić učestvovala u epohalnim otkrićima vezanim za „Mona Lisu“, „Posljednju večeru“ i „Noćnu stražu“
Eugen Borkovsky: Nemirni svijet Džeke Hodžića isprepleten sjećanjima, mitovima i oblicima
Kenan Šurković: Berberova umjetnost srca izložena u Dubrovniku

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA
- Bošnjački pokret za vjersko-prosvjetnu autonomiju
- Tradicijska gradnja: Haremluk, selamluk, mutvak, čardak, šišeta...
- Ćilimarstvo, zlatovez, kere, drvorezba, kujundžije...