U aktuelnom broju sedmičnog lista "Stav" čitajte intervjue, političke analize, osvrte i nadahnute reportaže.

Između ostalog, Mustafa Drnišlić piše o Velikoj Srbiji, američkom projektu 21. stoljeća i o Aleksandru Vučiću kao američkom satrapu ˝Otvorenog Balkana˝.

˝Američka politika napravila je zaokret od 180 stepeni te se vratila na pozicije s početka devedesetih,u vrijeme Busha starijeg, Lawrencea (od Srbije) Eagleburgera i Brenta Scowcrofta, u mračno doba „konzervativnog realizma“, Srbije kao balkanskog Pijemonta i otvorene srbofilije,asilni samoprozvani bošnjački intelektualci, akademci i mudraci ne da to nisu primijetili, ne da i dalje odbijaju da primijete, već i aktivno napadaju na one koji se i usude ukazati na takav opasan zaokret sve poručujući da nas od propasti niko ne može spasiti od onih koji nam tu propast ispremaju. Suicidalno ludilo bježanja od stvarnosti˝, zaključuje ovaj autor.

Faris Nanić propituje da li OHR radi na samoukidanju, a Alosman Husejnović piše o prvom ATP teniskom turniru u Bosni i Hercegovini, koji je ostao u sjeni političkog marketinga Rs-a.

Uloga i značaj Albanaca u odbrani nezavisnosti RBiH kroz učešće u Armiji RBiH nije dovoljno istražena tematika, a za jačanje međusobnih odnosa nužno je naučno istraživanje ove tematike, da se dokumentuje i ne zaboravi učešće Albanaca u Armiji RBiH. Sa Bislimom Zyrapijem, bivšim načelnikom štaba OVK, savjetnikom Tačija, dobitnikom „Zlatnog ljiljana“ Armije RBiH razgovarao je Sanadin Voloder.

˝Zaboravimo na podjele, državni interes je iznad svih partikularnih interesa˝, poručuje Mirza Terzo, v.d. ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH, s kojim je razgovarao novinar Mirza Abaz.

Bojan Budimac iz Istanbula u tekstu pod naslovom ˝Samouvjerenost Republike Türkiye s dobrim pokrićem˝ donosi pogled na historijske promjene koje su rezultat vladavine AKP partije.

Adnan Hamdov Pejčinović objašnjava zbog čega je politički je kontraproduktivno za Zapad da protiv sebe okrene tri miliona Bošnjaka, a o uzrocima i pozadini novog građanskog rata u Sudanu pisao je Osman Softić, koji pojašnjava zašto je ovaj oružani sukob više od pukog rivalstva dvaju najmoćnijih generala i njihove borbe za prevlast.

Nedim Hasić istraživao je djelovanje Islamske zajednice pod austrougarskom okupacijom i zbog čega je 1. maj 1909. godine, jedan od najvažnijih datuma u historiji Bošnjaka.

U drugom autorskom tekstu, Hasić donosi zanimljiv podsjetnik na početke slavljenja Prvog maja, Praznika rada u Sarajevu i u Bosni, koji se na ovom prostoru počeo obilježavati sa dolaskom austrougarske vlasti.

Preko Zahor planine išao je Izet Perviz i zastajao u selima gdje se ˝stoljeća snebivaju˝, gdje nema nikog koga bi zamolio ni za čašu vode ili nešto pitao, a o originalnosti i monumentalnosti putopisa ovog autora pisao je Amir Sijamhodžić.

Ismet Kurtović, slobodni je umjetnik, pjevač, gitarista, flautista, kompozitor i producent koji tvrdi da su Bošnjaci mnogo sebe dali u ime BiH i u ime Hrvatske na najdostojanstveniji i najljudskiji način.

O odlasku bh. velikana karikature, Hasana Fazlića, piše Alma Arnautović, koja u naslovu teksta citira poruku čuvenog tuzlanskog slikara Ismeta Mujezinovića, koju je uputio Fazliću, inače svom učeniku, a u kojoj mu je poručio da treba da karikaturista treba da ˝krpi, ismijava, zavitlava, bruka, zviždi...˝.

Arnautović je sa fotoreporterom Ahmetom Bajrićem posjetila i Osoje, mjesto između Tuzle i Srebrenika, u kojem živi Salkan efendija Delić, 24-godišnjak koji je od rođenja slijep, a koji se veoma uspješno nosi sa životnim izazovima i ističe zahvalnost Allahu dž.š. na svakom stanju. Deliću efendiji i njegovom prijatelju Nihadu efendiji Ibriševiću anonimne osobe iz Vitinice kod Sapne poklonile su odlazak na umru...

U svojim Zapisima između ratova Amir Hasanović piše o tome kako su dvojica četničkih ˝vojvoda˝ zaglavila kod Gradačca, dok Jakub Salkić analizira da li su ljudi postali robovi tehnologije.

Almir Zalihić piše o majstorima bošnjačke poezije, konkretno o Husku Džigalu (1945-2004), koji konciznim poetskim izrazom komunicira s tajnovitim svijetom prirode, dok Amir Telibećirović donosi portret Paula Williamsa, slobodnog Monoteiste, koji je postavio izazove s dozom ironije,te skoro svaki dan plasira primjere iz biologije,fizike, hemije, teologije, zoologije, anatomije...,dokazujući monoteistički Božiji dizajn toliko složen da je teško pojmljiv i najinteligentnijem ljudskom umu. Kao kruna njegovih dovitljivih doskočica,mogla bi se izdvojiti ova: „Sekularni musliman je nekoko vjeruje da je Tvorac dovoljno moćan da postavi visoke matematičke standarde za planete i orbitu, ali nije dovoljno moćan da stvori zakone koji bi regulirali ljudsko društvo.“

I u ovom broju, kolumnisti "Stava" su:

- Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić: "Priča o golom koji se boji da mu skute ne odrežu"

- Sadik Ibrahimović: "Tišina koja zvoni od rječitosti"

- Irfan Horozović: "Handrmolja ili skladište nepotrebnih stvari"

- Alen Kalajdžija: "Ustaj Mujo na noge laguhne"