Bošnjačko društvo pisaca (BDP) osnovano je u Sarajevu krajem prošle godine. Predsjednik društva je književnik Almir Zalihić. BDP trenutno broji oko 60 članova, a uskoro će biti raspisan i konkurs te će brojka biti povećana. Svečana akademija BDP-a, uz umjetnički program i popratnu izložbu o bošnjačkoj književnosti, održat će se u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica u subotu, 9. decembra 2023. godine, u 19 sati. Ovaj historijski događaj za bošnjački narod sedmični list “Stav” popratio je specijalnim izdanjem.
U uvodnom tekstu 457. broja “Stava” Filip Mursel Begović naglašava kako bošnjačka kultura nije i ne može biti jetimče. Međutim, podvlači da jeste zapostavljena, da je izmakla institucionalnoj njezi, da je atomizirana na tašte i neharmonične odnose nevjerovatno talentiranih pojedinaca.
“Bošnjaštvo nije suprotstavljeno bosanstvu, ono je njegov integralni dio, ali je i mnogo šire od njega i podrazumijeva interkulturalna prožimanja sa svim kulturološkim posebnostima u kojima širom svijeta Bošnjaci borave. Nije li to, evo, na primjeru onoga što Bošnjaci već jesu, i idealistička ideja evropejstva otvorenih granica, ali unutar kojih se čuvaju nacionalne posebnosti? Naravno da jeste, ali kada bismo to shvatili, ne bi nam trebale EU-birokrate objašnjavati zapadne vrijednosti, mi bismo ih njima učili kroz vlastito iskustvo. Bošnjačka kultura nije i ne može biti jetimče, ali jeste zapostavljena, ali jeste izmakla institucionalnoj njezi, ali jeste atomizirana na tašte i neharmonične odnose nevjerovatno talentiranih pojedinaca. To promijeniti zahtijevan je, ali lijep posao, štaviše, u nekim segmentima i pionirski. Umjesto da se bavimo isključivo reakcijama, bio bi red da se prihvatimo onoga što književnik Mujo Musagić naziva ‘konkretnom akcijom u kulturi’”, ističe glavni urednik “Stava”.
Sead Omeragić piše da je, nažalost, bošnjaštvo danas ugroženo suštinski, kao i Bosna i Hercegovina. U Rs-u i onom što zovemo Herceg-Bosna postoje akademije, sva moguća nacionalna udruženja i institucije kulture. Bošnjaci nemaju svojih institucija kulture ili su one marginalizirane i svedene na zajedničko – bosansko. U tom slučaju gube i bosansko i bošnjačko. Nemamo svoje institucije za očuvanje sopstvenog kulturnog naslijeđa i kulturnih vrijednosti.
“I usred agresije Sarajevo i drugi veći gradovi u Bosni i Hercegovini živjeli su svoj kulturni život. Tako je bilo s ljudima koji su dolazili iz svijeta i davali podršku. Održavani su koncerti i prikazivani filmovi. Nikada se nije priznao poraz, nego snaga kulture. Bošnjaci imaju svoju kulturnu historiju. Primjer vrhunskih uspjeha jeste filmska produkcija. Reditelji iz BiH dobitnici su najvećih filmskih nagrada, od Oskara do Zlatnog lava. I takve nagrade nisu dovoljne da ova zemlja diše jednim plućima. Danas, kad je sloboda nacionalnog izjašnjenja potpuna, Bošnjacima veliki problem predstavlja autošovinizam”, napomenuo je.
Književnik Mujo Musagić, član Upravnog odbora i jedan od osnivača BDP-a, istakao je da ovo društvo ne zanimaju parole, već da kreću u konkretnu društvenu akciju u kulturi.
„Zar treba dokazivati da postoji zrak koji dišemo?! Mislim da o tome, zaista, nema potrebe otvarati nikakve jalove rasprave, pa ni one kafanske, ni one akademske. Druga je stvar, i drugi par rukava, govoriti o statusu bošnjačke književnosti. Još u nama, i oko nas, snažno djeluje inercija prijeratnog zajedničkog jezika, zajedničke književnosti južnoslavenskih naroda, u kojem, ili u čemu se, kao od šale, gubila bošnjačka supstanca, odnosno bošnjački pisci i bošnjačka književnost. Bošnjačko društvo pisaca logičan je odgovor na sistematsko i agresivno nastojanje da se dovede u pitanje i bošnjački identitet i sve ono što je vezano uz taj identitet“, riječi su Muje Musagića u intervjuu koji je dao našem listu, a među onima koji su se također našli među sagovornicima “Stava” jesu i Almir Zalihić, Zehnija Bulić, Irfan Horozović te Halid Kadrić.
O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:
UVODNIK
Filip Mursel Begović: Bošnjačka kultura nije i ne može biti jetimče
SPECIJAL STAVA
Prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović: Bošnjačka kultura u traženju balansa između modernizma I tradicije, zapadnih i islamskih vrijednosti
Prof. dr. Sead Šemsović: Bosna u bošnjačkoj književnosti, kao izvor i uvir, kao prapočetak i kraj
Almir Zalihić: Naše pravo na bošnjačku kulturu (INTERVJU/Razgovarao: Nedim Hasić)
Mujo Musagić: Ne zanimaju nas parole, krećemo u konkretnu društvenu akciju u kulturi (INTERVJU/Razgovarao: Jakub Salkić)
Prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić: Historijski kontinuitet bosanskog jezika
Amar Imamović: Mirisni cv’jetovi s Pejgamberove grane
Zehnija Bulić: Historija Bošnjaka staje u dvije riječi: progon i egzodus, sabiranje i okupljanje čin je našeg opstanka (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Irfan Horozović: Želim da pulsiraju damari istinskog književnog života (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Halid Kadrić: Naša književnost polahko umire, puno očekujem od Bošnjačkog društva Pisaca (INTERVJU/Razgovarao: Elvir Resić)
Sead Omeragić: Ni tamo pošli, ni ovamo došli: Sprdnja s bošnjačkim piscima
Prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić: Historijski kontinuitet bosanskog jezika
Amar Imamović: Mirisni cv’jetovi s Pejgamberove grane
Zehnija Bulić: Historija Bošnjaka staje u dvije riječi: progon i egzodus, sabiranje i okupljanje čin je našeg opstanka (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
IN MEMORIAM: Hadžem Hajdarević (1956-2023)
ČLANOVI BOŠNJAČKOG DRUŠTVA PISACA
IZLOŽBA BOŠNJAČKOG DRUŠTVA PISACA
NA OBZORIMA BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI
Almir Bašović, Dževad Jahić, Sadik Idrizi, Ervin Jahić, Hodo Katal, Mustafa Širbić, Bisera Suljić-Boškailo, Šaban Šarenkapić, Sadik Ibrahimović, Mustafa Balje, Amir Talić, Enes Topalović, Safet Sijarić, Hadžem Hajdarević
